• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomisti: Pad proizvodnje 14 odsto u 2009.

Saradnici Ekonomskog instituta u Beogradu procenili su da će ovogodišnji pad proizvodnje u Srbiji biti 14 odsto, a u najboljem slučaju 12 odsto.

Saradnici Ekonomskog instituta u Beogradu procenili su da će ovogodišnji pad proizvodnje u Srbiji biti 14 odsto, a u najboljem slučaju 12 odsto, dok će investicije biti manje nego 2008. godine za 23, a potrošnja za osam procenata.

"Na osnovu podataka o industrijskoj proizvodnji u junu i julu, kao i prognoza privrednika u avgustu, može se oceniti da je zaustavljen pad ekonomske aktivnosti ali da još nema jasnih zanakova oporavka", rekao je Stojan Stamenković na promociji novog broja biltena Ekonomskog instituta "Makroekonomske analize i trendovi i konjukturni barometar".

On je naglasio da je blagi oporavak industrije u odnosu na stanje pre nekoliko meseci posledica porasta proizvodnje električne energije, kao i poboljšanja situacije u smederevskoj železari Ju es stil i u proizvodnji motornih vozila i mašina, zahvaljujući subvencionisanim kreditima.

Struktura investiranja u Srbiji je, preme rečima Mahmuta Bušatlije, nepovoljna jer je najviše novca ulagano u stanogradnju i nekomercijalne objekte, dok je bilo zapostaljeno izdvajanje za industrijske objekte i infrastrukturu.

"Reforma javnog sektora, koju Vlada Srbije najavljuje, nije sporna, ali je nedovoljna da bi se stabilizovale javne finansije", upozorio je Stamenković.

Kako je dodao, planirane mere za smanjenje javne potrošnje neće dati dovoljne efekte u 2010. godini, zbog čega bi dosadašnje "blage najave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o povećanju poreza na dodatu vrednost (PDV) u oktobru mogle da prerastu u čvrsto insistiranje".

Predlog autora MAT-a je da što pre počne reforma penzijskog sistema u Srbiji, jer je Penzijski fond najveći potrošač budžeta.

Dosadašnje vlade su izbegavale reformu penzijskog sistema, prema rečima Stamenkovića, zbog činjenice da penzioneri čine veliki deo biračkog tela.

"Postoji mogućhnost da se problem manjka novca za isplatu penzija rešava u okviru promene vlasništva velikih državnih firmi, kao što je Elektroprivreda, ili gradskog građeviskog zemljišta, prenosom dela njihovog vlasništva socijalnim fodnovima", rekao je Stamenković.

Usvajanjem Zakona o uređenju prostora i izgradnji, kako su se saglasili saradnici Ekonomskog instituta, umanjene su šanse za stabilizovanje Penzijskog fonda, kao i za efikasno obeštećenje vlasnika oduzete imovine.

(Beta)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image