
Kineski juan bi u doglednoj budućnosti mogao da postane, uz dolar i evro, vodeća svetska valuta, izjavio je ekonomista i raniji šef centralne banke Hongkonga Džozef Jam.
On tvrdi da je svetskoj ekonomiji neophodna i treća, jaka, valuta koja bi mogla da pripomogne oporavku dolara i evra koji su oslabljeni usled negativnog dejstva globalne finansijske krize.
Kina je, prema rečima Jama, od marta ove godne preduzela praktične korake da učvrsti pozicije svoje valute u svetskim finansijama, nakon što je premijer te zemlje Ven Đibao javno prozvao američku administraciju zbog slabosti dolara.
Jam smatra da je sada glavna prepreka na putu da juan postane rezervna svetska valuta u tome što kineska novčana jedinica još uvek nema punu međunarodnu konvertibilnost.
Kina, doduše, raspolaže ogromnim deviznim rezervama, od približno 2,2 biliona dolara, što je velika podrška juanu, ali je neophodno da Peking otvori vlastito tržište državnih obveznica za inostrane centrobanke i druge finansijske institucije da bi mogle da stvore rezerve izražene u kineskoj valuti, smatra ekspert.
Jam pregnozira da će kineska ekonomija dostići po obimu privredu zone evra i SAD u roku od 20 godina i to će, takođe, značajno povisiti rejting juana u međunarodnim finansijama.
Rokovi u kojima juan može postati prava međunarodna rezervna valuta zavise, prema oceni kineskih ekonomista koju prenose lokalna glasila u Pekingu, od brzine finansijskih reformi, dok neki eksperti upozoravaju da bi tržište akcija u najmnogoljudnijoj zemlji sveta moglo, u doglednoj budućnosti, da doživi slom jer je "prenaduvano".
Ekonomista Endi Se, koji je ranije vodio odeljenje azijsko odeljenje kompanije "Morgan stenli", smatra da kinesko tržište akcija sada podseća "na Ponzijevu piramidalnu šemu" i da se može "obrušiti", nakon prestanka primene državnog programa za stimulisanje privrednog rasta i pošto se inflacija ponovo razbukta.
(Tanjug)
On tvrdi da je svetskoj ekonomiji neophodna i treća, jaka, valuta koja bi mogla da pripomogne oporavku dolara i evra koji su oslabljeni usled negativnog dejstva globalne finansijske krize.
Kina je, prema rečima Jama, od marta ove godne preduzela praktične korake da učvrsti pozicije svoje valute u svetskim finansijama, nakon što je premijer te zemlje Ven Đibao javno prozvao američku administraciju zbog slabosti dolara.
Jam smatra da je sada glavna prepreka na putu da juan postane rezervna svetska valuta u tome što kineska novčana jedinica još uvek nema punu međunarodnu konvertibilnost.
Kina, doduše, raspolaže ogromnim deviznim rezervama, od približno 2,2 biliona dolara, što je velika podrška juanu, ali je neophodno da Peking otvori vlastito tržište državnih obveznica za inostrane centrobanke i druge finansijske institucije da bi mogle da stvore rezerve izražene u kineskoj valuti, smatra ekspert.
Jam pregnozira da će kineska ekonomija dostići po obimu privredu zone evra i SAD u roku od 20 godina i to će, takođe, značajno povisiti rejting juana u međunarodnim finansijama.
Rokovi u kojima juan može postati prava međunarodna rezervna valuta zavise, prema oceni kineskih ekonomista koju prenose lokalna glasila u Pekingu, od brzine finansijskih reformi, dok neki eksperti upozoravaju da bi tržište akcija u najmnogoljudnijoj zemlji sveta moglo, u doglednoj budućnosti, da doživi slom jer je "prenaduvano".
Ekonomista Endi Se, koji je ranije vodio odeljenje azijsko odeljenje kompanije "Morgan stenli", smatra da kinesko tržište akcija sada podseća "na Ponzijevu piramidalnu šemu" i da se može "obrušiti", nakon prestanka primene državnog programa za stimulisanje privrednog rasta i pošto se inflacija ponovo razbukta.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.