U Srbiju danas stiže oko 60.000 penzija iz Hrvatske, a mnogi se pitaju kako se obračunavaju penzije zarađene u zemljama bivše Jugoslavije.
Današnji penzioneri koji su radili za jugoslovenske dinare, zatim za hrvatske dinare, pa i hrvatske kune, a sada primaju ček u evrima često se pitaju kako to utiče na konačni obračun njihovog primanja. Kako se plate, zarađene pre tri ili četiri decenije u bivšim valutama pretvaraju u penzije? Da li se gubi nešto u tim preračunavanjima?
Ova pitanja muče i veliki broj Srba koji su nekada radili u Hrvatskoj, a podsećanja radi iz ove bivše jugoslovenske države u Srbiju danas stiže oko 60.000 penzija. Dinari i kune ne utiču na visinu vrednosnog boda
"Činjenica jesu li plate iskazane u dinarima, hrvatskim dinarima ili kunama ne utiče na visinu vrednosnog boda kod izračunavanja penzije za pojedinu kalendarsku godinu. Naime, u skladu s Odlukom o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja na teritoriji Hrvatske 1991. godine, zamena novčanica i kovanog novca koji glase na dinare SR Jugoslavije za novčanice hrvatskog dinara obavljala se u odnosu 1:1", kažu u Hrvatskom mirovinskom zavodu.
Isto se desilo i od 30. maja 1994. kada je sredstvo plaćanja postala kuna. Odlukom Vlade Hrvatske propisano je da se svi iznosi navedeni u hrvatskim dinarima u upravnim aktima, čekovima,uplatnicama i ostalim nalozima platnog prometa i drugim dokumentima smatraju kao da su navedeni u kunama, s tim da se ti iznosi dele sa 1.000.
Plate u evrima zasada ne ulaze u izračunavanje penzije
"Propisano je da će obveznici podnošenja prijave podataka o stažu osiguranja, plati, osnovici osiguranja i naknadama plate, a koji nisu dostavili podatke za osiguranike u razdoblju od 1. januara 1970. pa nadalje, te podatke dostaviti HZMO-u na obrascu MPP-1. Na istom obrascu plate, osnovice osiguranja i naknada plate do 31. decembra 1990. iskazuju se u dinarima i parama, za 1991. i 1992. u hrvatskim dinarima na način da se na mestu upisa para upišu dve nule, za 1993. u hrvatskim dinarima bez para, a za 1994. i dalje u kunama i lipama", naveli su u HMZO.
Iz HZMO-a kažu da se prilikom izračunavanja penzije plate ostvarene tokom radnog veka upoređuju s prosečnom platom svih zaposlenih u Hrvatskoj za kalendarsku godinu u kojoj je ona ostvarena, a ne s prosečnom zaradom u godini u kojoj se ostvaruje pravo na penziju.
Hrvatski stručnjak za penzije, Željko Šemper objasnio je na primeru svoje penzije.
"Iako imam staž od 1963. svima se uzimaju plate od 1970, a godine staža od početka radnog veka. U toj računici se upoređuju godišnje bruto plate budućeg penzionera i prosečne godišnje bruto plate u Hrvatskoj, koje su u istoj valuti i dobija se vrednosni bod za svaku godinu. Vrednosni bod 1,0000 znači da je korisnik tokom celog radnog veka imao bruto platu u visini prosečne godišnje hrvatske bruto plate. Prema tome, tu se ništa ne gubi, jer su oba podatka u istoj valuti, bitan je vrednosni bod. Od 1.januara 1999. po novom zakonu se u obračun uzima celi radni vek. Pojedinačni vrednosni bod se množi sa godinama radnog staža, penzijskim i polaznim faktorom i dobiju se lični bodovi, koji se množe s aktuelnom vrednošću penzije", istakao je stručnjak.
Bonus video:
(Mondo/Mirovine)
