• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

1.000 DINARA ZA 100 GRAMA PROIZVODA! Mnogima cveta biznis u Srbiji, Bojan objasnio kako se pravi

Autor Nevena Davidović

U Srbiji je sve veća potražnja za ovim proizvodom

 Mast jazavca Izvor: shuterstock/privatna arhiva

Južnobanatski region poznat je po svojim gustim šumama, kao i po lovačkim aktivnostima. Pored lova na divlje svinje, zečeve i fazane, u poslednje vreme lovci iz ovog kraja sve češće kreću u lov na jazavce. Jazavci predstavljaju poseban izazov i iz razloga što iziskuju lovačku preciznost i strpljenje. 

Lovci tragaju ne samo za lovačkim trofejom, već i za jednim prirodnim proizvodom, za kojim je potražnja sve veća. Radi se o jazavičjoj masti, čija se cena za 100 grama keće od 1.000 dinara pa naviše

Zašto je tražena?

Jazavac jede više od 80 vrsta biljaka i korena. Topljenjem sala, zadržavaju se prirodne supstance iz biljaka, pa zato njegova mast spada u red najzdravijih, a koristi se kao melem ili može da se pije. Pomama za njom je velika, a mnogi tvrde da može i da se dobro zaradi.

Bojan Mihajlović, lovac iz sela Orešac kod Vršca, ispričao je za Mondo kako izgleda lov na ovog sisara.

"Lovim ih već 5-6 godina. U noć krenem sa još dvojicom, trojicom prijatelja, koji su isto lovci. Ne idemo sa psima, tradicinonalno, u čeki sedimo i strpljivo čekamo da se nađe na nišanu, a nakon toga ih odstrelimo", kaže ovaj lovac za Mondo.

Kako kaže naš sagovornik, u lov na jazavce krećeod septembra do sredine februara, jer tada ima masti. U potragu za ovim sisarima, navodi, krenuo je ne zbog profita, već iz ličnih potreba.

Izvor: Privatna ahiva

"Uglavnom mast poklanjam prijateljima, ali dosta se traži, pa nešto mogu i da prodam i zaradim. Cene varijaraju od proizvođača do proizvođača, ali 100 grama masti uglavnom se prodaje za 1.000 dinara pa naviše", kaže on.

Bojan za Mondo kaže da je procedura otapanja masti slična proceduri otapanja svinjske. "Nijanse su pitanju, ali o tome se ne govori, to je tajna lovaca", navodi Mihajlović i dodaje da ima onih koji mu traže ostatke ubijene životinje, ali da ih on koristi kao hranu za životinje, odnosno mačke. 

Jazavičja mast domaća je radinost Mihajlovića, u otapanju učestvuje i Bojanova supruga. Pod kazanom založe jaku vatru i mešaju lagano, ali stalno. Izdvajanje masti počinje kada otopljena mast postane bistra.

Jazavac je vrsta iz porodice kuna, pripada većim evropskim zverima. Skoro da uopšte nije štetan, ali i pored toga je progonjen kao vuk ili lisica. Jazavac preferira da živi sam, kloni se ljudi i životinja, trom je i lenj. Ni prilikom trčanja se ne kreće brzo. Svaštojed je, hrani se svim i svačim. Tokom jeseni nagomilava salo, a zimu, uglavnom, prespava. Od krzna jazavca se prave slikarske četke, a salo/mast je stari narodni lek. 

BONUS VIDEO:

Pogledajte

00:17
Bio je lovac 40 godina
Izvor: Kurir
Izvor: Kurir

Možda će vas zanimati

Komentari 12

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

÷

Meni ne treba jazavičija mast, već Mink Oil. Ako neko zna gde se moze kupiti nek kaze.

Tamo neko

E dobro vi " ljubitelju i zaštitnici" životinja, pošto ste uspešno zaštitili štetočine poput šakala ( koga ste jedno vreme nazivali i divljim psima, divljim kučićima i slično) i koji su se potom vašom zaslugom namnožili do neslućenih granica. Sada imamo tu čast da deci zečeve, srne, lisice, fazane, prepelice i mnoge druge ptice umesto u prirodi, možemo da pokažemo samo na slikama. I to sve dok su sve ostale evropske države nemilice borile sa ovom pošasti, čak pozivale lovce iz drugih država u uzajamnu ispomoć, da suzbiju populaciju šakala, bar na neku razumnu i prihvatljivu meru. Da li više možete da shvatite da lovci hrane tu divljač zimi, prave im skloništa, pošumljavanju prostor, a lovom regulišu brojnost životinja, prosto ako se predatori prenamože, oni se odstreljuju da ne stradaju biljojedi. U suprotnom bivaju pojedeni, do te mere da čak nekada ne postoji šansa da se više može obnoviti njihova populacija, ta vrsta kao takva izumre na toom području. Isto tako se i odstreljuju i biljojedi, ako ih je previše, da se nebi prenamnožili i "proterali" brojnošću neke druge biljojede.

Ona

@Tamo neko Najveća štetočina u prirodi je čovek! Oduzmete prirodno stanište životinjama, uništite biodiverzitet, onemogućite piramidalnu ishranu, koja svojim procesom kontroliše prirodni balans i onda rešavate problem istrebljenjem životinja, što iz zabave, što iz profita, što iz nadobudnosti da možete pokoriti prirodu. Čuj, ubijaju životinju zbog masti, sede psihopate u zasedi ne bi li se " obogatili"...zatvor, bre, za ovakve!

special image