Od ovog iznosa 1,22 miliona evra odnosi se na zatezne kamate, jer su banke odbijale da priznaju grešku pa je sudski spor o ovom problemu vođen nekoliko godina.

Radi se o Novoj ljubljanskoj banci, Novoj kreditnoj banci Maribor, Abanka Vipa i Banci Celje koje su u 2006. godini počele da svojim klijentima naplaćuju proviziju za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka.

Regulator za zaštitu konkuretnosti tržišta ocenio je ovaj potez banaka kršenjem pravila poštene konkurencije i kartelnim dogovorom, jer su pomenute banke proviziju uvele istog dana i u istom iznosu, u vrednosti tadašnjih 80 tolara, odnosno današnjih 0,33 evra po jednom podizanju novca.

Odluka regulatora postala je pravosnažna tek ove godine, nakon što ju je potvrdio i Vrhovni sud.

Slovenačka centralna banka odbacila je kritike da, kao regulator finansijskog i bankarskog sistema, nije pravovremeno reagovala.

Iz Centralne banke tvrde da su slučajevi sumnje na kartelne dogovore u isključivoj nadležnosti Državne kancelarije za zaštitu konkuretnosti tržišta, ali da se slažu da je slučajeve nelojalne konkurencije, u kojima su oštećeni građani, potrebno što brže sankcionisati i obeštetiti sve koje su takve mere pogodile.

(Srna)