Trenutno su najzaduženiji Hrvati i Grci, i oni i pored krize nastavljaju da se zajme. Svaki zaposleni građanin Hrvatske duguje oko 10.000 evra. U Grčkoj dug prema bankama iste kategorije je narastao na 14.000 evra, pišu Novosti.

Najveći rast kredita imaju Makedonija, Crna Gora i Rumunija. U strukturi povećanja zaduženosti, najvećim delom su zastupljeni stambeni krediti i krediti za refinansiranje. Ali zemlje sa najvećim povećanjem zajmova imaju i najveće probleme sa neredovnim otplatama kredita.

Građani Srbije ne mogu više da se zadužuju, ne zato što ne bi hteli, nego zato što imaju mala primanja, a propisi su takvi da postavljaju granice - kaže Goran Nikolić, ekonomista.

Restriktivna politika NBS ograničava rate na 30 do 50 odsto od zarade, zavisno od vrste zajma i valute u kojoj se zadužuje stanovništvo. Uz to imamo i Kreditni biro koji evidentira svako zaduženje, tako da se propisane granice ne mogu zaobići, pišu Novosti.

(MONDO)