Nuklearna energija, globalno gledano, pokriva 10 posto svetske potrošnje struje. Našoj zemlji potrebno je da razvija nuklearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala uvođenje nuklearne energije, napominje naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla" Đorđe Lazarević.
U svetu je aktivno više od 420 nuklearki i ove godine proizvodnja nuklearne energije biće rekordna. To ukazuje najnoviji izveštaj "Međunarodne agencija za energetiku" u kojem se savetuje da do kraja decenije nuklarne investicije treba duplirati jer potrošnja struje raste.
Naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla" Đorđe Lazarević rekao je da će usled rastućih potreba za čistom energijom, nuklearna energija kao provereno čisti izvor energije biti sve više razmatrana i uvođena u zemljama gde je to moguće.
"U prilog tome govori činjenica da se sve više koriste električni automobili, veštačka inteligencija, data centri, tj. da je potražnja za energijom sve veća i veća, a u narednoj deceniji biće veća nego ikad pre, tako da će nuklearna energija imati šansu da poveća procenat učešća u dobijanju električne energije“, objašnjava Lazarević.
Ekspanzija ulaganja u izgradu reaktora - šta su izazovi
Ulaganje u izgradnju novih reaktora je u ekspanziji. Više od 40 zemalja planira da proširi nuklearne kapacitete, a trenutno se grade 63 nova reaktora, najviše u Kini, Americi, ali i u Evropi.
Govoreći o izazovima, Lazarević kaže da, kada su u pitanju velike elektrane nove generacije, na Zapadu su često probijani rokovi za njihovu izgradnju, ali i projektovana cena izgradnje – to je ključni izazov da se u budućnosti problem prevaziđe.
Kada su u pitanju mali modularni reaktori, izazov je da se konačno sa koncepta projekata pređe na izgradnju malih modularnih reaktora, koji će biti primamljiviji jer su manja početna ulaganja, i svešće se na privatne investitiore.
Prema njegovim rečima, velike tradicionalne elektrane su naša realnost, one se grade i uvode u pogon.
Male modularne elektrane
Svet se sve više okreće malim modularnim elektranama, zato što su manja kapitalna ulaganja, podvlači naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla".
"Kada se projektuje njihova cena po jedinici proizvedne energije, ona nije konkurentna sa onom koja bi se dobila velikom elektranom, pogotovu za prve elektrane koje bi se gradile. Tek kada krenu u masovnu proizvodnju, moći će da budu konkurentne velikim, ali teško će dostići nivo konkurentnosti: Međutim, njihova mogućnost lakšeg uparivanja sa obnovljivim izvorima energije je jedan od razloga što mogu postići na drugi način konkurentnost sa velikim tradicionalnim nuklearnim elektranama", objasnio je Lazarević.
Partnerstva za nove nuklearne investicije
Uspostavljanje veza između država koje imaju svoje nuklearne tehnologije i onih koje bi da prošire svoje programe ili da uvedu nuklearne elektrane se radi na globalnom nivou. I to je pozitivno, pogotovo kada su u pitanju novi projekti gde zemlja može da se priključi u fazi razvoja i da stekne znanja koja bi sutra mogla da primeni prilikom implementacije reaktora, kaže Lazarević.
On kaže da partnerstva postoje na zapadu - to su partnerstva sa SAD, imaju ih i Rumunija, Poljska, Češka, Slovačka, Bugarska, zatim sa jednom od kanadskih firmi.
Mađari grade tradicionalne nove blokove elektrane sa Rusima, a postigli su sporazum o strateškoj saradnji sa Velikom Britanijom.
Iskustva Japana
Lazarević kaže da Japan je tehnološki razvijena zemlja i 90 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz uvoza. Prinuđeni su da traže alternativne izvore, pa je tu i nuklearna energija.
"Oni su te 2011. dobijali 30 posto električne energije iz nuklearki, da bi se zbog nesreće na Fukušimi danas taj procenat sveo na 7 do 8 procenata. Njihov cilj je da do 2030. povećaju učešće nuklearne energije u dobijanju električne na 20 do 22 posto, pre 2011. taj cilj je bio na 50 odsto", navodi Lazarević.
Smatra da su naučili mnogo iz nesreće koja ima se dogodila, ali ne odustaju, preuzeli su brojne mere da bi u budućnosti zadovoljili glavni princip, kada su u pitanju nuklearke, energetska bezbednost, sigurnost, efikasnost i zaštita životne sredine.
Razvoj nuklearne nauke u Srbiji
Našoj zemlji potrebno je da razvija nukelearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala samo uvođenje nuklearne energije, napominje Lazarević.
"S obzirom na sve veće potreba za energijom, a sa smanjenim rezervama uglja u zemlji, sigurno da nuklearna energija, odnosno elektrana može da bude jedna od opcija za zadovoljavanje nacionalnih potreba za električnom energijom, kao i toplotnom energijom", zaključio je Lazarević.
BONUS VIDEO:
(RTS/Mondo/Aleksandra Virijević)
Srbija se mučila, pa pokazala kako to rešavaju šampioni: Petrušev kao Jokić, ništa mu nisu mogli
Sve dalje je Zvezdin san da će direktno u Ligu šampiona: Čeka je najduži put u poslednjih 5 sezona
Pešić se oglasio posle pobede nad Finskom: Hvalio Petruševa, ali su mu posebno važna druga dva igrača
Zvezda zabranila, Bugarska u problemima: Ni Kodi ni Saša ne mogu da igraju u meču odluke
"Idemo da im pokvarimo planove": Grobari se oglasili pred derbi sa Zvezdom, spomenuli i Vujoševića