Gazdinstva na čijim parcelama se utvrdi spaljivanje biljnog ostatka, a koja nisu prijavila požar, mogu izgubiti pravo na subvencije i biti stavljena u "pasivan status".
Prijava podmetnutih požara
Podsećaju da proizvođači mogu da spreče stavljanje u pasivan status.
"Omogućili smo poljoprivrednicima da se dobrovoljno jave, prijave požar i isprave podatke u eAgraru – što je čin dobre volje države, a ne odmazde. Ministarstvo ne goni nikoga bez dokaza. Raspolažemo ažuriranim izveštajima inspekcije, a pasivan status će dobiti samo one parcele za koje se jasno utvrdi da su spaljene, a vlasnik nije ništa preduzeo da to prijavi. Dakle, ne kažnjavamo siromaštvo, već neodgovornost”, kaže prof. dr Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede.
Osim represivnih mera, ministarstvo kontinuirano radi na edukaciji i podizanju svesti o štetnosti paljenja biljnih ostataka. U saradnji sa poljoprivrednim savetodavnim službama i lokalnim samoupravama, organizuju se kampanje i tribine kako bi se poljoprivrednici upoznali sa posledicama ove prakse po zemljište, biljni i životinjski svet, kao i po zdravlje ljudi.
Kako navode iz Nezavisna asocijacija poljoprivrednika Srbije, profesionalni proizvođači retko primenjuju ovakvu praksu jer znaju da je zaoravanje ostataka korisnije. Većina slučajeva spaljivanja vezana je za osobe koje nisu primarno angažovane u agraru.
U akciji kontrole sprovedeno je nadgledanje 22 lokalne samouprave u 56 katastarskih opština, na površini od oko 580 hektara. Kontrolisalo se količina pepea, tragovigaranje i drugih znakova paljenja.
Stručnjaci upozoravaju da spaljivanje biljnih ostataka šteti zemljištu, gubi se organska materija, mikroorganizmi iznad površinskog sloja zemlje nestaju, a zemljište može biti sterilno i duži vremenski period.
Ministarstvo ističe da cilj ovih mera nije kazna proizvođačima, već zaštita zemljišta, zdravlja ljudi i životne sredine. Stavljanje gazdinstva u pasivan status uslovljeno je jasnim dokazima sa terena.
(MONDO/RTS)