Zbog dugotrajnog talasa niskih temperatura Hrvatskoj poslednjih nedelja je došlo do nestašice peleta, energenta na koji se poslednjih godina odlučuje sve veći broj građana u želji za povoljnijim grejanjem.
Potražnja je naglo porasla, pelet je sve traženiji, a cene istodobno nastavljaju da rastu, zbog čega mnogi strahuju kako će izgurati ostatak zimske sezone.
Hrvoje Prpić iz Otočca već se više od deset godina greje na pelet, ali zalihe su mu pri kraju, a do novih teško dolazi. Ispričao je da ima dovoljno još tek za nekoliko dana te da je prošle nedelje intenzivno obilazio prodajna mesta, ali bez uspeha.
Iako kao alternativu ima ogrevno drvo, priznaje da mu to ne predstavlja dugoročno rešenje. "Naravno, cena je uvek ta koja određuje kvalitet i kvantitet bilo čega, tako i peleta, koliko će na kraju ta cena grijanja biti i koliko će koštati zimska sezona, da - brinem se", kazao je za Dnevnik.hr.
"Problem je navika potrošača"
"Javljaju se ljudi već jedno mesec dana učestalo, iz svih krajeva Hrvatske, da nema peleta, a imaju peći. Ljudi iz Baranje su se javili, kupili su peći na subvenciju, a sad se greju na peći jer nema peleta", kazala je Ana Knežević iz Zadruge potrošača.
Domaći proizvođači, međutim, tvrde da proizvodnja nije problem jer proizvode i triput više od potreba tržišta. Predsednik HUP - Zadruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić kazao je da je problem zapravo u navici ljudi koji kupuju kada padne sneg. "Nemojte kupovati u zadnji čas. Kupujte kad je najjeftinije", poručio je.
Nestašica prijeti više od 100.000 kućanstava u Hrvatskoj: 'Zvao sam, rekli su da je sve otišlo'
U međuvremenu, s rastom potražnje rastu i cene pa se vreća peleta od 15 kilograma trenutačno prodaje po cenama od oko 4,60 do čak sedam evra. Pašalić je istaknuo kako izvoz nije uzrok nestašice, već nužnost bez koje domaći proizvođači ne bi mogli opstati. Rešenje nestašice se ipak ne nazire.
Nestašica i u Srbiji
Problemi sa snabdevanjem peletom nisu prisutni samo u Srbiji, već su tokom ove grejne sezone postali regionalni fenomen. Nakon talasa hladnog vremena i naglog rasta potrošnje, slični poremećaji beleže se i u Hrvatskoj, gde se poslednjih godina takođe veliki rast broja domaćinstava koja prelaze na grejanje na pelet zbog nižih troškova u odnosu na druge energente.
Kao i u Srbiji, ključni problem nije sama proizvodnja, već struktura potražnje i navike potrošača. Veliki broj domaćinstava u obe zemlje pelet nabavlja tek kada grejna sezona već počne, što dodatno opterećuje tržište u trenucima kada su zalihe na stovarištima ograničene.
Hladni talasi tada deluju kao okidač za naglu i istovremenu kupovinu, na koju ni proizvođači ni distributeri ne mogu brzo da odgovore.
U Srbiji je dodatni pritisak nastao zbog prelaska domaćinstava sa grejanja na struju na pelet, dok se u Hrvatskoj snažan rast potražnje povezuje i sa subvencionisanom nabavkom peći, zbog čega su brojni potrošači ostali bez alternativnog energenta kada je došlo do nestašica. U oba slučaja, tržište je reagovalo rastom cena, ograničenjem prodaje po kupcu i pojačanim uvozom, koji, međutim, ne može u kratkom roku da stabilizuje situaciju.
Kako je upozorio profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić, tržište peleta je izrazito osetljivo na nagle talase hladnoće i promene potrošačkih navika, što u čitavom regionu dovodi do nestašica, ograničene prodaje po kupcu i pritiska na cene.
BONUS VIDEO:
(RTS/Direktno.hr/Mondo)
