U poslednje vreme, kada odemo u kupovinu, često igramo ulogu i kupca i prodavca. Do toga je došlo uvođenjem samouslužnih kasa, koje omogućavaju da sami otkucamo proizvode koje smo izabrali i naplatimo ih.
Iz ugla potrošača delovalo bi logično da se zbog toga smanji cena proizvoda, jer u nju više ne ulazi usluga kasira. Međutim, iz trgovinskih lanaca poručuju da i ovakav način naplate nosi određene troškove. Za posao koji obavite umesto kasira na samouslužnoj kasi u supermarketu ili butiku nećete biti plaćeni, niti ćete dobiti dane odmora.
Samouslužni sistem, takođe, neće smanjiti cenu proizvoda, iako mnogi potrošači upravo u tome vide smisao njegovog uvođenja.
"Apsolutno, valjda je to bila poenta same ideje uvođenja samouslužnih kasa, ali se, nažalost, kod nas to nije desilo", kaže jedna sagovornica.
Način kasiranja ne menja cene jer samouslužni sistemi nose sa sobom troškove održavanja, objašnjavaju trgovci.
"Ono što je primarno važno jeste da se samouslužne kase ne uvode nužno zbog smanjenja troškova, već zbog benefita za potrošače. One imaju i svoje troškove, tako da ušteda nije jedini razlog njihovog uvođenja", kaže Marija Kojčić iz korporativnih komunikacija kompanije "Lidl Srbija".
Prodavci sa kojima je Euronews Srbija razgovarao navode da teže tome da samouslužne kase postanu standard i da ih već ima u polovini prodajnih objekata. Taj trend bi, prema mišljenju sindikata, mogao da smanji potrebu za radnom snagom i na duži rok utiče na broj zaposlenih u trgovini.
"U bližoj budućnosti ne očekujem takve pritiske, s obzirom na to da je broj radnika u trgovini nedovoljan. Veliki trgovinski lanci gotovo stalno imaju raspisane konkurse za nova zapošljavanja", kaže Zoran Ristić iz UGS "Nezavisnost".
Takve kase za deo kupaca predstavljaju dobru priliku da izbegnu gužve, ali su istovremeno praktične i za efikasnije poslovanje trgovaca, navode u Udruženju potrošača "Efektiva". Oni podsećaju da postoje i drugi primeri usluga koje prelaze na samouslužni model, poput elektronskog bankarstva.
"E-banking je klijentima ponuđen kao praktičniji, brži i jednostavniji način obavljanja bankarskih poslova. U početku je bio besplatan, kao što su u jednom trenutku i tekući računi bili besplatni, ali je vremenom počela naplata", kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva".
Ipak, praksa nije svuda ista. Za korišćenje samouslužnih kasa u Srbiji ne ostvaruje se popust na proizvode, ali u nekim drugim oblastima postoji određena pogodnost. Na primer, preduzeće "Putevi Srbije" omogućava popust od šest odsto za vozače koji putarinu na autoputevima plaćaju elektronskim tagom, umesto na naplatnoj rampi kod službenika. Sličan princip može se primetiti i u uslužnim auto-perionicama. Iako se to formalno ne naziva popustom, cena pranja vozila u samouslužnim perionicama može, prema nekim podacima, biti i do duplo niža u odnosu na klasične usluge.
BONUS VIDEO:
(Kamatica/MONDO)
