Ministar ekonomije Nebojša Ćirić izjavio je da će nova kriza koja pogađa evropske zemlje, naročito Grčku i Italiju, pogoditi sasvim sigurno i Srbiju, ali ne u katastrofičnom scenariju opšteg propadanja domaće privrede.
On je poručio da u Srbiji neće doći do drastičnog pada zaposlenosti i plata, iako mnoge prognoze govore drugačije.
"Niko ne spori da je trenutna nezaposlenost od 22,3 odsto, koja je u dobroj meri posledica svetske ekonomske krize, jedan od naših najvećih problema. Međutim, činjenica je i da je merama Vlade usporen rast nezaposlenosti", kazao je Ćić za današnji "Press".
"Neke firme će verovatno otići u stečaj i do nekih oscilacija će doći, ali ćemo se truditi da sačuvamo postojeća radna mesta", dodao je Ćirić.
Prema njegovim rečima, na nas bi najviše moglo da utiče produbljivanje krize u Italiji, jer su italijanske kompanije među najvećim investitorima u Srbiji, a ta zemlja je jedno od najvažnijih tržišta za srpske proizvode.
"Dobro je u svemu tome što kriza u Italiji neće uticati na započete projekte u Srbiji, kao što je 'Fijat'. To znači da italijanske kompanije, ne samo iz automobilske industrije nego i one iz tekstilne, doživljavaju Srbiju i dalje kao atraktivnu za investicije", kazao je Ćirić.
On je rekao da Srbija novim investitorima može da ponudi kvalifikovanu i relativno jeftinu radnu snagu, izuzetno produktivnu takođe.
"Lokalne samouprave mogu da ponude besplatno zemljište, infrastrukturu, podsticajne mere. Imamo ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA, kao i Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom. Sve to čini Srbiju atraktivnom zemljom", kazao je Ćirić.
Na primedbu da Vlada strane investitore i novčano podstiče, a da se tome neki protive, Ćirić je rekao da on "na to ne gleda kao na novac koji je dat investitorima".
"Rekao bih da smo mi taj novac uložili, a ta investicija se u periodu od 11 do 18 meseci vraća u budžet", dodao je on.
Govoreći o novim merama Vlade, Ćirić je za "Press" naveo da se razgovara i o načinima kojima bi bilo obezbeđeno da firme, koje to ne rade, za radnike plaćaju bruto zarade kako ne bi dolazili u situaciju da ne mogu da se leče i da nemaju uplaćeno penzijsko osiguranje, pa da onda država mora da im plaća povezivanje radnog staža.
(Tanjug)
"Niko ne spori da je trenutna nezaposlenost od 22,3 odsto, koja je u dobroj meri posledica svetske ekonomske krize, jedan od naših najvećih problema. Međutim, činjenica je i da je merama Vlade usporen rast nezaposlenosti", kazao je Ćić za današnji "Press".
"Neke firme će verovatno otići u stečaj i do nekih oscilacija će doći, ali ćemo se truditi da sačuvamo postojeća radna mesta", dodao je Ćirić.
Prema njegovim rečima, na nas bi najviše moglo da utiče produbljivanje krize u Italiji, jer su italijanske kompanije među najvećim investitorima u Srbiji, a ta zemlja je jedno od najvažnijih tržišta za srpske proizvode.
"Dobro je u svemu tome što kriza u Italiji neće uticati na započete projekte u Srbiji, kao što je 'Fijat'. To znači da italijanske kompanije, ne samo iz automobilske industrije nego i one iz tekstilne, doživljavaju Srbiju i dalje kao atraktivnu za investicije", kazao je Ćirić.
On je rekao da Srbija novim investitorima može da ponudi kvalifikovanu i relativno jeftinu radnu snagu, izuzetno produktivnu takođe.
"Lokalne samouprave mogu da ponude besplatno zemljište, infrastrukturu, podsticajne mere. Imamo ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA, kao i Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom. Sve to čini Srbiju atraktivnom zemljom", kazao je Ćirić.
Na primedbu da Vlada strane investitore i novčano podstiče, a da se tome neki protive, Ćirić je rekao da on "na to ne gleda kao na novac koji je dat investitorima".
"Rekao bih da smo mi taj novac uložili, a ta investicija se u periodu od 11 do 18 meseci vraća u budžet", dodao je on.
Govoreći o novim merama Vlade, Ćirić je za "Press" naveo da se razgovara i o načinima kojima bi bilo obezbeđeno da firme, koje to ne rade, za radnike plaćaju bruto zarade kako ne bi dolazili u situaciju da ne mogu da se leče i da nemaju uplaćeno penzijsko osiguranje, pa da onda država mora da im plaća povezivanje radnog staža.
(Tanjug)
