U Srbiji svake godine ostane neobrađeno čak 600.000 hektara obradive zemlje što smanjuje rezultate agrara.
Čak 600.000 hektara obradivih oranica u Srbiji svake godine ostane - neobrađeno. Ovako rasipanje sebi ne mogu da dozvole ni mnogo razvijenije i bogatije zemlje, pišu "Novosti".
Srbija danas raspolaže sa 5,11 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih je 4,22 miliona hektara obradivo. Tako na svakog stanovnika Srbije dolazi oko 0,5 hektara obradivih površina. Znatno više nego u Holandiji, koja u poljoprivredi ostvaruje 60 milijardi dolara, dok je Srbija lane imala samo pet milijardi dolara BDP u agraru.
"To su uglavnom pogranična područja naše zemlje, gde najčešće nestaju sela", kaže Branislav Gulan, iz Privredne komore Srbije.
"Čak 1.200 sela iz ovih krajeva su pusta. Da smo na ovom neobrađenom zemljištu posejali pšenicu i da je rodilo barem dve tone po hektaru imali bismo još 1,2 miliona tona žita. Od zemlje koja se ne obrađuje Srbija ima samo štetu. I to veliku", objašnjava Gulan.
Napušteno zemljište nije muka samo Srbije. U Hrvatskoj su problem pokušali da reše kažnjavanjem, ali i oduzimanjem zemlje od svakog koji ne obrađuje svoj posed.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu obavezuje vlasnika zemljišta u Srbiji da obrađuje svoj posed.
"Ukoliko vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje obradivo poljoprivredno zemljište, može se kazniti iznosom od 2.000 do 20.000 dinara fizičko lice, odnosno 5.000 - 50.000 dinara preduzetnik, odnosno 20.000 - 200.000 dinara pravno lice - kažu u Upravi za zemljište Ministarstva poljoprivrede.
"Neobrađeno poljoprivredno zemljište u prethodnom vegetacionom periodu može se dati u zakup na period do tri godine. I dalje radimo da zaustavimo napuštanje zemljišta, ali za trajno rešenje potrebno je i vremena i sredstava", kažu u Ministarstvu.
Nestajanje sela, koje je najdrastičnije zastupljeno u planinskim pograničnim delovima Srbije, odrazilo se i na stočni fond. Tako je u poslednjih deset godina broj goveda prepolovljen i manji za milion grla. Sada imamo milion svinja i 1,1 miliona ovaca manje, a na farmama je bilo čak osam miliona živine više nego danas.
Kako bi motivisali vlasnike da ne napuštaju svoju zemlju Ministarstvo poljoprivrede ponudilo je nekoliko mera za finansiranje korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
S obzirom na to da je usitnjen posed jedan od osnovnih uzroka neobrađivanja zemljišta, preporučena je komasacija, odnosno dobrovoljno grupisanje zemljišta.
Država je vlasnicima ponudila i sredstva za privođenje zemljišta kulturi, odnosno ponovnu kultivaciju napuštenog zemljišta, pišu "Novosti".
(MONDO)
Srbija danas raspolaže sa 5,11 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih je 4,22 miliona hektara obradivo. Tako na svakog stanovnika Srbije dolazi oko 0,5 hektara obradivih površina. Znatno više nego u Holandiji, koja u poljoprivredi ostvaruje 60 milijardi dolara, dok je Srbija lane imala samo pet milijardi dolara BDP u agraru.
"To su uglavnom pogranična područja naše zemlje, gde najčešće nestaju sela", kaže Branislav Gulan, iz Privredne komore Srbije.
"Čak 1.200 sela iz ovih krajeva su pusta. Da smo na ovom neobrađenom zemljištu posejali pšenicu i da je rodilo barem dve tone po hektaru imali bismo još 1,2 miliona tona žita. Od zemlje koja se ne obrađuje Srbija ima samo štetu. I to veliku", objašnjava Gulan.
Napušteno zemljište nije muka samo Srbije. U Hrvatskoj su problem pokušali da reše kažnjavanjem, ali i oduzimanjem zemlje od svakog koji ne obrađuje svoj posed.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu obavezuje vlasnika zemljišta u Srbiji da obrađuje svoj posed.
"Ukoliko vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje obradivo poljoprivredno zemljište, može se kazniti iznosom od 2.000 do 20.000 dinara fizičko lice, odnosno 5.000 - 50.000 dinara preduzetnik, odnosno 20.000 - 200.000 dinara pravno lice - kažu u Upravi za zemljište Ministarstva poljoprivrede.
"Neobrađeno poljoprivredno zemljište u prethodnom vegetacionom periodu može se dati u zakup na period do tri godine. I dalje radimo da zaustavimo napuštanje zemljišta, ali za trajno rešenje potrebno je i vremena i sredstava", kažu u Ministarstvu.
Nestajanje sela, koje je najdrastičnije zastupljeno u planinskim pograničnim delovima Srbije, odrazilo se i na stočni fond. Tako je u poslednjih deset godina broj goveda prepolovljen i manji za milion grla. Sada imamo milion svinja i 1,1 miliona ovaca manje, a na farmama je bilo čak osam miliona živine više nego danas.
Kako bi motivisali vlasnike da ne napuštaju svoju zemlju Ministarstvo poljoprivrede ponudilo je nekoliko mera za finansiranje korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
S obzirom na to da je usitnjen posed jedan od osnovnih uzroka neobrađivanja zemljišta, preporučena je komasacija, odnosno dobrovoljno grupisanje zemljišta.
Država je vlasnicima ponudila i sredstva za privođenje zemljišta kulturi, odnosno ponovnu kultivaciju napuštenog zemljišta, pišu "Novosti".
(MONDO)
