“Suštinski, ne može se voditi jedinstvena monetarna politika za jedan broj zemalja, a da istovremeno svaka zemlja vodi svoju nezavisnu politku javnih rashoda'', naglasio Bajec u izjavi Tanjugu.

Prema njegovom mišljenju, Evropska unija, njene najjače članice i zemlje evrozone shvatile su da je, zarad interesa svih, i kao jedino rešenje za prevazilaženje problema javnih dugova da prihvate ''gubljenje još jednog dela suvereniteta''.

Članice evrozone će, objasnio je Bajec, sada morati da koordiniraju fiskalne politike i da budu pod zajedničkom kontrolom Brisela kako bi se odmah kažnjavalo ''iskakanje iz dogovora koje bi značilo nastavak neodgovorne politike javne potrošnje, odnosno fiskalnog deficita većeg nego što je dogovoren''.

Skrećući pažnju da se današnjim dogovorom u Briselu insistira da maksimalno mogući fiskalni deficit za svaku zemlju bude tri odsto bruto domaćeg proizvoda, Bajec je podsetio da je to i bilo predviđeno sporazumom iz Mastrihta kada je uvođen evro, ali da su taj kriterijum mnoge zemlje olako napustile.

S druge strane, istakao je Bajec, sve te zemlje moraju da postepeno teže smanjenju fiskalnog deficita, da uravnotežuju javne prihode i rashode kako bi na taj način obezbedile deo makroekonomske stabilnosti koji pripada fiskalnoj politici.
'
“Samo sa takvom politikom, politika jedinstvene valute, evra, ima smisla i može da opstane, a evro da bude jaka evropska valuta'', ocenio je Bajec koji smatra da je evro, ne samo zajednička valuta, nego i simbol ujedinjene Evrope, kao i da treba da bude simbol ekonomske moći EU u odnosu na druge ekonomske blokove.

(Tanjug)