Slušaj vest

Mnogi građani sa Balkana koji su deo radnog veka proveli u Nemačkoj često se pitaju šta ih sleduje kada dođe vreme za penziju. Iako je za ostvarivanje prava na redovnu starosnu penziju u ovoj zemlji potrebno svega pet godina radnog staža, to ne znači da će svi nakon tog minimalnog perioda dobiti isti iznos na računu.

Nadležne institucije ističu da visina penzije ne zavisi samo od godina provedenih na poslu, već pre svega od visine plate koju ste imali i ukupnog broja prikupljenih "penzijskih bodova".

Kako funkcionišu penzijski bodovi?

Nemački penzioni sistem u potpunosti je zasnovan na bodovima koji se obračunavaju na osnovu vaših prihoda. Sistem je jednostavan: radnik koji tokom jedne godine zaradi iznos koji je jednak nemačkoj prosečnoj plati, dobija tačno jedan penzijski bod, objašnjavaju iz Nemačkog penzijskog osiguranja, a prenosi "T-Online".

Logika je jasna – oni koji zarađuju manje od proseka dobijaju srazmerno manje bodova (i nižu penziju), dok oni sa natprosečnim primanjima skupljaju više bodova i osiguravaju sebi veća mesečna primanja u starosti.

Konkretna računica: Koliko novca zapravo dobijate?

Za tekuću godinu, prosečna godišnja bruto plata u Nemačkoj (koja donosi jedan ceo bod) iznosi 51.944 evra. Sa druge strane, vrednost jednog penzijskog boda, nakon nedavnog povećanja od 4,24 odsto, trenutno iznosi 42,52 evra mesečno.

Ako uzmemo primer radnika koji je tačno pet godina radio u Nemačkoj i svake godine imao prosečnu platu, njegova računica izgleda ovako:

  • 5 godina rada = 5 penzijskih bodova
  • 5 bodova × 42,52 evra = 212,60 evra bruto mesečno

Ovaj iznos od 212,60 evra predstavlja okvirnu bruto penziju, bez eventualnih dodatnih povećanja ili umanjenja.

Uslov je i starosna granica

Iz Nemačkog penzijskog osiguranja podsećaju na još jedan važan detalj. Nije dovoljno samo sakupiti pet godina staža; da biste počeli da primate ovaj novac, morate dostići i propisanu starosnu granicu za odlazak u penziju, koja se u Nemačkoj postepeno pomera i iznosiće 67 godina.

BONUS VIDEO:

36:50
Keš ekspert: Đorđe Ostojić Izvor: MONDO