Slušaj vest

Korišćenje električne energije tokom noćnih sati može značajno da utiče na mesečne troškove domaćinstva, naročito kada je reč o uređajima koji troše veće količine struje. Ipak, građani bi trebalo da znaju da jeftina struja ne počinje u isto vreme u svim delovima Srbije, kao i da mogućnost korišćenja niže tarife zavisi od vrste brojila.

Niža tarifa primenjuje se osam sati dnevno, dok se preostalih 16 sati potrošnja obračunava po višoj tarifi. Razlika u ceni je značajna, budući da je, prema zvaničnom cenovniku Elektroprivrede Srbije (EPS), kilovat-sat u nižoj tarifi četiri puta jeftiniji nego u višoj, unutar iste zone potrošnje.

Od koliko sati je jeftina struja?

Vreme primene niže tarife razlikuje se u zavisnosti od distributivnog područja. Satnica je sledeća:

  • Beograd: od 00.00 do 08.00 časova.
  • Vojvodina: od 23.00 do 07.00 časova.
  • Centralna Srbija: od 22.00 do 06.00 časova.

To znači da niža tarifa najranije počinje u centralnoj Srbiji, dok stanovnici Vojvodine na jeftinu struju prelaze sat vremena kasnije. U Beogradu ona počinje u ponoć.

Niža tarifa traje osam sati neprekidno, svakog dana, bez obzira na to da li je reč o radnom danu, vikendu ili prazniku. Termini ostaju isti tokom godine, uključujući i prelazak sa letnjeg na zimsko računanje vremena i obrnuto.

Koliko je jeftina struja zaista jeftinija?

Prema zvaničnom cenovniku EPS-a, koji se primenjuje od 1. oktobra 2025. godine, cena električne energije u nižoj tarifi iznosi četvrtinu cene više tarife u odgovarajućoj zoni potrošnje.

Za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima cene su sledeće:

  • Zelena zona: viša tarifa iznosi 9,6136 dinara po kilovat-satu, a niža 2,4034 dinara.
  • Plava zona: viša tarifa iznosi 14,4203 dinara po kilovat-satu, a niža 3,6051 dinara.
  • Crvena zona: viša tarifa iznosi 28,8407 dinara po kilovat-satu, a niža 7,2102 dinara.

Navedene cene iskazane su bez akcize i PDV-a i odnose se na samu električnu energiju, a ne na konačan iznos računa, koji uključuje i druge obračunske stavke.

Važno je znati i da cena zavisi od ukupne mesečne potrošnje domaćinstva. Prema podacima EPS-a, zelena zona obuhvata potrošnju do 350 kilovat-sati mesečno, plava od 350 do 1.200, dok se potrošnja iznad 1.200 kilovat-sati obračunava u crvenoj zoni, za standardni obračunski period od 30 dana.

Ko može da koristi jeftinu struju?

Nižu tarifu mogu da koriste domaćinstva koja imaju dvotarifna brojila, odnosno brojila koja zasebno evidentiraju potrošnju električne energije u višoj i nižoj tarifi.

Kod jednotarifnih brojila potrošnja se obračunava po jednoj tarifi, bez obzira na doba dana.

Građani mogu da provere koju vrstu merenja imaju uvidom u račun za električnu energiju. Ukoliko su potrošnja i obračun zasebno prikazani za višu i nižu tarifu, reč je o dvotarifnom merenju.

Kod digitalnih brojila viša tarifa najčešće je označena oznakom 1.8.1, a niža oznakom 1.8.2, što je objašnjeno i u uputstvima Elektrodistribucije Srbije.

Kako smanjiti račun za struju?

Jedan od načina za smanjenje mesečnih troškova jeste planiranje korišćenja uređaja koji troše veću količinu električne energije u periodu niže tarife.

To se prvenstveno odnosi na bojler, mašinu za pranje veša, mašinu za sudove i druge veće potrošače, pod uslovom da njihovo korišćenje može bezbedno da se organizuje u tom periodu.

Ipak, korišćenje jeftine struje ne znači da će uređaj potrošiti manje kilovat-sati, već da će ista količina utrošene električne energije biti obračunata po povoljnijoj ceni.

Pored pravilnog raspoređivanja potrošnje, na konačan račun utiču i energetska efikasnost uređaja, način njihovog korišćenja i ukupna mesečna potrošnja domaćinstva.

Građanima je na raspolaganju i zvanični kalkulator EPS-a, pomoću kojeg mogu informativno da izračunaju iznos računa na osnovu unetih podataka o potrošnji električne energije.

BONUS VIDEO: 

05:11
BRZE VESTI 29.09.2026. Izvor: ku, kuriir tv