Slušaj vest

Prosečno domaćinstvo u Srbiji prošle godine brojalo je 2,57 članova i mesečno prihodovalo 109.136 dinara, ali je trošilo više nego što zaradi - 109.787 dinara. Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) i Eurostata otkrivaju velike razlike u prihodima, potrošnji i uslovima stanovanja između najsiromašnijih i najbogatijih građana.

Prema podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava, prihodi su nastavili da rastu u odnosu na 2024. godinu (97.705 dinara) i 2023. godinu (87.973 dinara). Glavni izvor prihoda su plate (nešto manje od 60.000 dinara) i penzije (32.525 dinara). Slede prihodi od poljoprivrede (4.154 dinara) i socijalnog osiguranja (2.477 dinara), dok su prijavljeni prihodi od rentiranja imovine svega 581 dinar mesečno.

Najveći deo kućnog budžeta odlazi na hranu i bezalkoholna pića (36,6 odsto), dok stanovanje, struja i voda odnose 16,1 odsto. Na transport odlazi devet odsto, odeću i obuću 4,7 odsto, alkohol i duvan 4,4 odsto, zdravlje četiri, restorane i hotele 3,3 odsto, a na obrazovanje svega 1,2 odsto.

Ko živi na minimalcu, a ko je u gornjoj polovini društva

Kada se domaćinstva podele u deset jednakih grupa (decila) po oko 255.000 kuća, razlika u potrošnji između najsiromašnijih i najbogatijih iznosi 3,3 puta. Oko 255.000 najsiromašnijih domaćinstava trošilo je svega 53.069 dinara mesečno, što odgovara jednom minimalcu (koji se lane kretao od 49.280 do 56.672 dinara, a u oktobru dostigao 62.000 dinara). Već sledeća grupa trošila je 75.306 dinara, što je skok od čak 42 odsto.

Screenshot-2026-11-13-at-15-50-17-G20265734.pdf (1).png
Foto: RZS

Na vrhu lestvice je 10. decil sa prosečnom mesečnom potrošnjom od 177.184 dinara. Domaćinstvo sa dve minimalne plate spada u sedmi decil (potrošnja oko 122.448 dinara), dok kuća sa jednom prosečnom platom od 109.462 dinara automatski ulazi u gornju polovinu društva (šesti decil). Porodica sa dve prosečne plate spada među 10 odsto najbogatijih domaćinstava.

Koliko zarađuje top jedan odsto u Srbiji

Podaci Eurostata pokazuju veliku koncentraciju novca na samom vrhu. Top jedan odsto stanovništva u Srbiji imalo je godišnji dohodak od 30.263 evra, što je skoro duplo više nego 2020. godine. Već sledećih jedan odsto ima manji prihod za oko 5.000 evra mesečno, a narednih jedan odsto za oko 9.000 evra. Na suprotnom kraju, jedan odsto najsiromašnijih građana raspolagalo je sa svega 1.136 evra godišnje, odnosno 95 evra mesečno.

Dve trećine budžeta siromašnih ide na golo preživljavanje

Najsiromašnijih 10 odsto domaćinstava na hranu je trošilo 26.298 dinara, što je skoro polovina njihovog budžeta, a kada se dodaju komunalije, čak 64 odsto novca ide na osnovno preživljavanje. Najbogatiji na hranu daju duplo više (53.570 dinara), ali to čini tek 30 odsto njihovih troškova, pa im ostaje znatno više za transport (10,9 odsto), rekreaciju i kulturu (8,7 odsto), odeću i obuću (5,1 odsto) i restorane (4,5 odsto).

Razlike se vide i u kvalitetu stanovanja. Dok 82,9 odsto najsiromašnijih poseduje svoju nekretninu, među najbogatijima je taj procenat 71 odsto, dok 16,2 odsto iznajmljuje stan. Iako u obe grupe oko 40 odsto živi u dvosobnim stanovima (najsiromašniji u proseku u 66 kvadrata, a najbogatiji u 73,8 kvadrata, dok je prosek zemlje 76,7), razlika je u grejanju: čak 70 odsto najsiromašnijih koristi čvrsta goriva, a sedam odsto centralno grejanje, dok među najbogatijima skoro polovina ima centralno, a 22 odsto čvrsto gorivo. Najbogatija domaćinstva su i najmalobrojnija, pa ih u proseku čine jedna odrasla osoba i jedno dete.

BONUS VIDEO:

52:55
Keš ekspert: Milena Manojlović Kostenjak Izvor: MONDO