- Zavesa ili nameštaj ispred radijatora mogu da prevare termostatsku glavu i ugase grejanje dok je ostatak sobe i dalje hladan.
- Broj 5 na ventilu ne ubrzava zagrevanje, već samo podiže ciljnu temperaturu i može da dovede do pregrevanja prostorije.
- Ako je radijator i dalje hladan uprkos podešavanjima, problem je verovatno u instalacijama, pritisku ili vazduhu u sistemu.
Radijator je vreo, ventil odvrnut do kraja, a na drugom kraju sobe i dalje sedite u džemperu. Kada stan nikako da se ugreje, prva reakcija gotovo svakog od nas jeste da pojačamo grejanje na maksimum.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da upravo tim potezom, uz jednu čestu grešku u rasporedu nameštaja, zapravo gasimo grejanje pre nego što uopšte uspe da zagreje prostoriju.
Kod grejanja nije važno samo koliko toplote radijator proizvodi, već kako vazduh kruži kroz sobu i kakvu informaciju dobija uređaj koji kontroliše temperaturu.
Zavesa preko radijatora bukvalno "vara" ventil
Termostatska glava na radijatoru ima ugrađen senzor koji meri temperaturu vazduha u svojoj neposrednoj blizini. Kada vazduh oko nje dostigne zadatu temperaturu, ventil automatski zatvara protok tople vode.
Ako ste preko radijatora spustili dugu, tešku zavesu ili ispred njega gurnuli trosed, stvorili ste "džep" vrelog vazduha. Senzor registruje da je u tom malom prostoru toplo i gasi grejanje, dok je ostatak vaše sobe i dalje hladan.
- Rešenje je jednostavno i besplatno: oslobodite prostor ispred radijatora i sklonite zavesu tako da termostatska glava stoji potpuno slobodno u prostoru.
Kod onih koji se greju na struju (etažno grejanje ili norveški radijatori), glavni krivac za visoke račune i loš osećaj u prostoru često je neprecizan sobni termostat.
Domaći električari upozoravaju da stari ili loše postavljeni termostati ne održavaju zadatu temperaturu kako treba, što dovodi do nepotrebnog rada sistema.
Vi ga namestite na 23 stepena, a on greje do 26 ili 27 dok vi ne primetite da je pretoplo - u toj situaciji ljudi tek naknadno smanjuju grejanje, kada je energija već uzalud potrošena.
Zbog toga preporučuje ugradnju preciznih digitalnih sobnih termostata, kao i to da termostat nikada ne stoji na zidu gde ga bije direktno sunce ili promaja od ulaznih vrata.
Najveća zabluda: Broj 5 na ventilu ne znači da će se stan brže ugrejati
Mnogi veruju da će se ledena soba brže zagrejati ako ventil odmah okrenu na maksimum. To je potpuno pogrešno. Brojevi na ventilu nisu "gas" - oni označavaju ciljanu temperaturu prostorije (npr. trojka je obično oko 20°C), a ne brzinu kojom topla voda ulazi u radijator.
Okretanje na peticu neće ubrzati grejanje ni za minut, već će samo naterati sistem da radi duže i pregreva prostoriju preko svake mere. Najbolja praksa jeste da ventil držite na srednjem položaju (između 3 i 4) i sačekate da vazduh prirodno procirkuliše.
Šta ako je radijator hladan i kada je sve podešeno kako treba?
Ukoliko ste sklonili zavese i proverili termostat, a radijator je i dalje mlak ili hladan na vrhu, problem nije u podešavanju već u samim instalacijama (vazduh u sistemu ili pad pritiska).
Električar Micić kod etažnih sistema posebno ističe važnost kontrole pritiska i ispravnosti ekspanzionog suda, uz važno upozorenje: nikada ne dopunjujte vodu u sistemu na svoju ruku dok ne utvrdite pravi uzrok pada pritiska, jer time možete napraviti mnogo veću i skuplju štetu na kotlu.
BONUS VIDEO:
(Pink/Mondo)