Podsećajući da je u protekla dva meseca, a naročito u julu cena sojine sačme gotovo udvostručena, a za 20 do 30 odsto su poskupeli kukuruz i druge sirovine za stočnu ishranu, direktor "Matijević agrara" Zoran Matijević izjavio je za Tanjug da to mora dovesti do povećanja cena mesa, "samo je pitanje kada će se ono dogoditi."

Zbog katastrofalne suše u Srbiji poskupeće i brašno i hleb.

matijević ističe da bi za domaću stočarsku proizvodnju najbolje bilo da već sad budu povećanje cene kako bi se zaustavila rasprodaja svinja i goveda i sačuvao stočni fond, istakao je on ocenjujući da bi odlaganje poskupljenja žive mere i mesa za nekoliko meseci bio u krajnjem ishodu "lošiji scenario" za sve.

Direktor Industrije mesa "Matijević" , jedne od najvećih u Srbiji, koja godišnje u svojoj klanici u Novom Sadu preradi više od 250.000 svinja i oko 20.000 bikova i skoro sedam miliona komada pilića, smatra da bi ova kriza u stočarstvu mogla da bude ublažena, a potom i prevaziđena određenim kratkoročnim i dugoročnim merama.

Za početak bi dobrodošle određene državne subvencije za stočarstvo, ukoliko se za to nađe novca u agrarnom budžetu, a moglo bi se razmišljati i o ukidanju poreza na dodatnu vrednost na svežze meso i mesne prerađevine, "da bi bio umanjen efekat poskupljenja", predlaže Matijević.

On je naglasio da bi u toj oblasti trebalo doneti strategiju koja će omogućiti da, kad Srbija uđe u EU, naši farmeri budu spremni za "utakmicu" na zahtevnom evropskom tržištu.

"Kad ojačamo baznu ratarsku i stočarsku proizvodnju, tek onda možemo da pričamo o nekom agresivnom nastupu na drugim tržištima", zaključio je Matijević.

I predstavnik sremskog Udruženja proizvođača svinja "Graničar" u Kuzminu Vladan Babić smatra da bi cena žive mere tovljenika trebalo da bude povećana sa sadašnjih 190 do 200 dinara na 250 dinara za kilogram, jer je bez te cene veoma teško zasnovati novu proizvodnju.

On je za Tanjugu rekao da naša zemlja ima uslove za intenzivnu stočarsku proizvodnju ali bi određenim merama trebalo podstaći proizvođače, pre svega da prošire "zapate" kvalitetnih krmača, a time i povećaju broj tovljenika na 25 ili 26 po jednoj krmači.

Država bi određenim merama, pre svega povoljnim kreditima, trebalo da podstakne proizvodnju tako što bi stočari uložili u objekte i opremu, što bi u krajnjem slučaju očuvalo i znatno unapredilo stočni fond.

"Mi imamo i kvalitetne farmere i kvalitetne prerađivače mesa i taj potencijal moramo na najbolji način da iskoristimo", ističe Babić i dodaje da svaki ozbiljan uzgajivač svinja u Sremu bi mogao da ima od 50 do 100 krmača, što je odlična osnova za kvalitetnu proizvodnju.



(Tanjug)