• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Vlada za pad rejtinga krivi bivšu vlast

Ministarstvo finansija i privrede tvrdi da je pad kreditnog rejtinga Srbije bio očekivan, jer smo u ovoj godini imali rekordni budžetski deficit i veliko povećanje javnog duga. Kriva je prethodna vlast, kaže ministarka energetike a stručnjaci podeljeni oko brze popravke.

"Srbija nije mogla da izbegne pad kreditnog rejtinga, jer je to rezultat krize na tržištu Evropske unije (EU), gde su i mnoge razvijenije zemlje doživele sniženje rejtinga", rečeno je agenciji
Beta u tom ministarstvu.

Bonitetska kuća Fič (Fitch) objavila je juče da je smanjila izglede rejtinga Srbije sa ocene stabilno na negativno ali i potvrdila rejting za dugoročni državni dug Srbije od BB minus.

Sa drugom svetskom rejting agencijom, Standard end Pursom, prošle nedelje nije bilo te sreće - snižen je kreditni rejting na BB minus.

Ministarstvo finansija i privrede i cela Vlada Srbije, kako je istaknuto, intenzivno rade na paketu antikriznih mera, kako bi se budžetski deficit bitno smanjio u narednoj godini, javne finasije stabilizovale, a privreda oporavila.

I ministarka energetike Zorana Mihajlović pad rejtinga pripisuje radu prethodne vlade.

"Kreditni rejting Srbije nije smanjen zbog ove vlade, već zbog svega što je prethodna vlada ostavila u amanet", rekla je ona na konferenciji za novinare u Srpskoj naprednoj stranci.

Mihajlovićeva, koja je i član predsedništva SNS, kao razloge za smanjenje rejtinga pomenula je visok budžetski deficit, manjak investicija, birokratiju, monopole i stalno pogoršavanje ekonomske situacije.

Ona je ocenila da su izmene Zakona o Narodnoj banci Srbije najmanji mogući razlog za smanjenje prognoze kreditnog rejtinga Srbije.

"Niko ne određuje kreditni rejting mesec za mesec. On se smanjuje ili povećava nakon višemesečnih analiza kako zemlja ekonomski funkcioniše", kazala je ona i podsetila da je nova vlada prvu sednicu imala 27. jula, a od tada nije prošlo ni mesec dana.

U obrazloženju obe agencije, i Standard end Pursa i Fiča, međutim, decidirano je navedeno narušavanje samostalnosti NBS kao ozbiljan razlog za pad rejtinga jer se, kako nalazi Fič, "vlada umesto da se fokusira na ispravljanje rastućeg fiskalnog deficita i nivoa javnog duga bavila centralnom bankoim na način koji destimuliše investtore i može da zakomlplikuje nmovi aranžman sa MMF".

Mišljenja stručnjaka o tome kako i koliko brzo Srbija rejting može popraviti su podeljena.

Ekonomista Miroslav Zdravković smatra da se najavljenim merama vlade rejting može poboljšati relativno brzo.

Zdravković je rekao da ako se produži sa kontorolom rashodne strane budžeta i uvedu najavljene mere u septembru koje će značiti rast poreskih prihoda, može se očekivati da će se do kraja godine ili početkom sledeće godine rejtig Srbije poboljšati.

Prema njegivim rečima, postoje neki spoljni rizici, koji mogu na to da utiču kao što je na primer ekonomska kriza u Evropi, ali i kakva će se ekonomska politika ovde voditi.

"Svi najavljuju da će biti nepopularnih mera, da neće biti usklađivanja plata i penzija za rastom cena i shodno tome situacija mora da se dovede u red", rekao je Zdravković.


Ekonomista Miroslav Prokopijević se pribojava da rejting ne samo da se neće brzo popraviti nego može još da padne.

"To je vrlo rđav kreditni rejting, takzvani 'nekst tu džank', i vrlo blizu do bezvrednih obveznica. Sa ovom novom ocenom Fiča izgledi su nestabilni, što je u stvari uvod za naredno pogoršanje kreditnog rejtinga, koji može da usledi vrlo brzo", rekao je on agenciji Beta.

Na pitanje šta bi Vlada mogla da uradi da bi sprečila dalje pogoršanje, on je rekao da srpska vlada nažalost ne radi to što bi moglo da se uradi.

Vlada koja je najavila podizanje poreza koji guše privredu bi, prema rečima Prokopijevića, morla da kaže da je to privremeno podizanje poreza i da će ti porezi biti vraćeni kad se skreše budžetska potrošnja.

Paralelno sa tim bi, dodao je, trebalo da smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, gde su zarade 20 odsto iznad plata u privatnom sektoru.

"To znači da bi moglo da se u narednih godinu i po skrešu plate za 20 odsto i 20 odsto otpusti, tako da kumulativni efekat bude 40 odsto i da se ti porezi vrate na niži nivo. Ovako će samo porezi gušiti privredu i dugoročno pogoršavati stanje, a trend će ostati isti", rekao je Prokopijević.

(MONDO/agencije)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image