"Uradićemo sve što od nas zavisi da cene goriva u Srbiji budu najpovoljnije u regionu", kazao je Kravčenko na predstvljanju pojekta ulaganja NIS-a u rafineriju u Novom Sadu.

On je istakao da NIS ima udeo od 35 odsto u maloprodaji goriva u Srbiji i da postoji puno prostora za razgovore o ceni goriva "sa svim igračima na tržištu i državom".

"NIS pri određivanju cene goriva poštuje tržišna pravila ali i socijalnu odgovornost", naglasio je Kravčenko i dodao da je cena goriva konkurentna, što će NIS nastojati da održi i ubuduće.

Cene goriva u regionu su, po njegovim rečima, niže samo u Makedoniji, gde su akcize 50 odsto manje nego u Srbiji.

Kravčenko je rekao da ne zna da li je moguće da se u Srbiji primeni model kao u Francuskoj da se cene goriva smanje tako što bi se država i naftne kompanije odrekle dela dobiti, ali je naglasio da je važno da se ne promeni model slobodnog formiranja cene tog energenta, što je prvi preduslov za dobru konkurenciju i prihvatljive cene.

U Franuskoj je cena goriva snižena za šest evro centi po litru pošto je država smanjila akcize za tri evro centa, a naftne kompanije se odrekle dela dobiti od tri evro centa.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić nedavno je Kravčenku preneo da je gorivo u Srbiji mnogo skupo.

Kravčenko je danas najavio i da će NIS uložiti više od 100 miliona dolara u modernizaciju rafinerije nafte u Novom Sadu u kojoj će se proizvoditi bazna ulja.

Po završetku modernizacije, u Rafineriji Novi Sad moći će godišnje da se proizvodi 180.000 tona visokokvalitetnih baznih ulja dve vrste, od kojih će značajna količina biti namenjena izvozu, rekao je Kravčenko prilikom predstavljanja Strategije razvoja proizvodnje baznih ulja u Rafineriji Novi Sad.

Planirano je da konačna odluka o investiciji bude doneta početkom sledeće godine, da građevinski radovi u Rafineriji Novi Sad počnu u prvom kvartalu 2013. i da nove proizvodne linije budu puštene u rad u prvom polugodištu 2015.

Sirovina za proizvodnju baznih ulja će biti nafta tipa "velebit", koja se proizvodi u Srbiji i koja ima jedinstvena fizičko-hemijska svojstva pogodna za proizvodnju baznih ulja, a koristiće se i teški ostaci hidrokrekinga iz Rafinerije u Pančevu, kazao je Kravčenko i dodao da će to omogućiti postizanje ekonomske i proizvodne sinergije dve NIS-ove rafinerije.

Izgradnja pet novih kapaciteta za proizvodnju baznih ulja u Rafineriji Novi Sad predstavlja sledeću fazu modernizacije proizvodnih kompleksa NIS-a, istakao je Kravčenko i dodao da taj novi investicioni paket ne predstavlja samo revitaližciju zastarelih proizvodnih kapaciteta već i korak dalje ka diverzifikaciji i izbalansiranosti poslovanja NIS-a.

Razrada osnovnog projekta je počela i posle sprovedenog tendera poverena je kompaniji "Ševron lumus global Ju-Es-Ej", koja ima bogato iskustvo u tom segmentu biznisa, a pri modernizaciji će biti primenjena najsavremenija tehnološka i ekološka rešenja.

Strategiju za Rafineriju Novi Sad odobrio je Odbor direktora NIS-a i usaglasila su ga dva najveća akcionara - Vlada Srbije i "Gasprom njeft".

Gorivo poslednjih nedelja poskupljuje u gotovo svim evropskim zemljama zbog skoka cena nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu, što se odražava i na cene u Srbiji, koje su i pored rasta među najnižim u regionu.

Ovih dana cene goriva dostižu rekorde u Italiji, Grčkoj, Nemačkoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Francuskoj.
U Srbiji, i pored svih objašnjenja zašto gorivo mora da poskupi, udruženja potrošača apeluju na državu i naftne kompanije da se odreknu dela dobiti, da bi se omogućila prihvatljivija cena derivata za potrošače.

Za sada, međutim, ni naftaši a ni država, koja akcizama na naftne derivate puni budžet, ne najavljuju da će na bilo koji način smanjiti svoje dobiti koje imaju od prodaje goriva, iako je njegova potrošnja u prvoj polovini godine u Srbiji manja za oko osam odsto.

Ministarka energetika Zorana Mihajlović je navela da akcize značajno utiču na cenu goriva, ali i dodala da su sredstva koja se prikupe od akciza na gorivo, ali i na druge robe, veoma značajna za punjenje budžeta zbog toga što je nova vlada, kako je ukazala, zatekla "opustošen" budžet.

Francuska je radi pojeftinjenja cena naftnih derivate odlučila da se i država i naftne kompanije pođednako odreknu dela svoje dobiti.

Privatnici na srpskom tržištu koji pokrivaju 65 odsto tržišta navode da su u poslednje dve-tri nedelje na tržištu drastično poskupeli benzin i dizel, za oko 80 dolara po toni, što se odražava na rast cene goriva u veleprodaji, a potom i u maloprodaji.

U Udruženju naftnih kompanija Srbije (UNKS) navode da su prosečne maloprodajne cene goriva u Srbiji od početka jula porasle za pet do osam dinara u zavisnosti od derivata, ili za 3,4 do 8,5 odsto, čime je samo kompenzovan pad vrednosti dinara, ali ne i skok cene goriva u nabavci koje beleži stalni rast.

Domaće tržište naftnih derivata je veoma osetljivo na promene na regionalnom i globalnom, tržištu derivata, zbog toga što Srbija uvozi oko 80 procenata ukupne potrošnje evrodizela, 10 odsto benzina i 70 odsto TNG-a, ističe UNKS.

I analize stručnjaka potvrđuju da su cene goriva u Srbiji su među najnižim u regionu i Evropi.
Cena evrobenzina u Srbiji je 1,40 evra za litar, i niža je samo u Rumuniji 1,37 evra i u BIH 1,33 evra za litar dok je benzin iz domaće proizvodnje još jeftiniji i iznosi 1,36 evra za litar. Najskuplji evrobenzin je u Grčkoj 1,84 evra, u Mađarskoj 1,59 i u Sloveniji 1,56 evra.

Evrodizel u Srbiji košta 1,32 evra za litar i jeftiniji je samo u Makedoniji 1,21 evra za litar, dok je taj derivat najskuplji u Grčkoj 1,60 evra i u Mađarskoj 1,59 evra i u Sloveniji 1,43 evra.

Po ceni benzina u Evropi prednjače Norveška, Turska, Italija, Holandija, Danska, Grčka i Švedska sa prosečnim vrednostima u rasponu od 1,82 do 2,2 evra za litar.

Začelje liste tradicionalno pripada Belorusiji, Rusiji, Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, u kojima litar benzina košta od 0,73 do jednog evra.

Sve ostale evropske zemlje imaju prosečnu cenu benzina u rasponu od 1,25 do 1,75 evra, a Srbija se nalazi u donjem delu te liste.


(Beta/Foto: Tanjug, Filip Krainčanić)