Nezaposlenost u svim zemljama zapadnog Balkana je u porastu, do posla teško dolaze i visokoobrazavani kadrovi, a na biroima rada je najviše ekonomista, pravnika, novinara, nastavnika razredne nastave.
Uprkos tome, mladi ljudi radije upisuju fakultete koji, prema zvaničnoj statistici, nisu perspektivni.
U Hrvatskoj je, na primer, povećana potražnja za inžinjerima elektrotehnike, profesorima engleskog jezika, doktorima medicine i profesorima matematike.
U Srbiji do posla najbrže dolaze stručnjaci za finansije, inžinjeri elektrotehnike, elektronike, mašinstva i građevinarstva, kao i nastavnici matematike i stranih jezika, anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi i farmaceuti.
U BiH su najviše tražena zanimanja lekari specijalisti, mašinski i inženjeri elektrotehnike.
Prema posljednjim podacima prikupljenim u zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj, u toj zemlji je ukupno registrirano 3.974 diplomiranih ekonomista, a potražnja za ovim kadrom na tržištu je 311.
Pravnika na biroima u Hrvatskoj ima 1.967, dok je realna tržišna potreba 190
Na zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj je registrovano 678 novinara, a na tržištu za njima uopšte nema potražnje.
U BiH, najmanje traženi, a ujedno i najbrojniji visokoobrazovani kadrovi na biroima, su diplomirani ekonomisti, pravnici, te profesori razredne nastave.
Među manje traženim zanimanjima u Srbiji su lekari opšte prakse, inženjeri poljoprivrede i tekstilni inženjeri.
Upućeni kažu da će za desetak ili 20 godina aktuelni biti poslovi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i da će biti traženii stručnjaci za elektrotehniku i elektroniku, za robotiku, za oblast finansija, za upravljanje rizicima u preduzećima i savetnici, stručnjaci poput genetičara, molekularnih biologa, ali i arhitekte, urbanisti, dizajneri...
Anadolija prenosi kako, uz adekvatna ulaganja, u Srbiji postoji perspektiva za razvoj organske poljoprivrede i drugih oblasti u kojima bi bili angažovani stručnjaci iz oblasti biotehničkih nauka.
Dodaje se kako svakako ulaganje u obnovljive izvore energije - korišćenje solarne energije ili energije vetra, biodizela, biomase... - pruža dobru perspektivu za otvaranje novih radnih mesta.
U svetu je na ovim poslovima angažovano više miliona ljudi, zaključila je Anadolija.
(Tanjug, ilustracija: Guliver/Getty Images)
Uprkos tome, mladi ljudi radije upisuju fakultete koji, prema zvaničnoj statistici, nisu perspektivni.
U Hrvatskoj je, na primer, povećana potražnja za inžinjerima elektrotehnike, profesorima engleskog jezika, doktorima medicine i profesorima matematike.
U Srbiji do posla najbrže dolaze stručnjaci za finansije, inžinjeri elektrotehnike, elektronike, mašinstva i građevinarstva, kao i nastavnici matematike i stranih jezika, anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi i farmaceuti.
U BiH su najviše tražena zanimanja lekari specijalisti, mašinski i inženjeri elektrotehnike.
Prema posljednjim podacima prikupljenim u zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj, u toj zemlji je ukupno registrirano 3.974 diplomiranih ekonomista, a potražnja za ovim kadrom na tržištu je 311.
Pravnika na biroima u Hrvatskoj ima 1.967, dok je realna tržišna potreba 190
Na zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj je registrovano 678 novinara, a na tržištu za njima uopšte nema potražnje.
U BiH, najmanje traženi, a ujedno i najbrojniji visokoobrazovani kadrovi na biroima, su diplomirani ekonomisti, pravnici, te profesori razredne nastave.
Među manje traženim zanimanjima u Srbiji su lekari opšte prakse, inženjeri poljoprivrede i tekstilni inženjeri.
Upućeni kažu da će za desetak ili 20 godina aktuelni biti poslovi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i da će biti traženii stručnjaci za elektrotehniku i elektroniku, za robotiku, za oblast finansija, za upravljanje rizicima u preduzećima i savetnici, stručnjaci poput genetičara, molekularnih biologa, ali i arhitekte, urbanisti, dizajneri...
Anadolija prenosi kako, uz adekvatna ulaganja, u Srbiji postoji perspektiva za razvoj organske poljoprivrede i drugih oblasti u kojima bi bili angažovani stručnjaci iz oblasti biotehničkih nauka.
Dodaje se kako svakako ulaganje u obnovljive izvore energije - korišćenje solarne energije ili energije vetra, biodizela, biomase... - pruža dobru perspektivu za otvaranje novih radnih mesta.
U svetu je na ovim poslovima angažovano više miliona ljudi, zaključila je Anadolija.
(Tanjug, ilustracija: Guliver/Getty Images)
Pridruži se MONDO zajednici.