Za Zakon o budžetu glasala su 134 poslanika, a protiv je bilo 40.

Budžet, koji je usvojen u zakonskom roku do 15. decembra, predviđa prihode od 930 milijardi dinara i rashode 1.113 milijardi.

Srbija će naredne godine, prema projekciji budžeta, ostvariti blagi privredni rast od jedan odsto, pre svega zbog nedovoljne ekspanzije investicija i realnog pada lične i državne potrošnje.

Poslanici su četiri dana raspravljali o 171 amandamanu, od kojih je 10 podnela Vlada, a tri skupštinski odbor za finasije.

Predviđeno je da budžetski deficit bude 183 milijarde dinara, odnosno 4,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), dok će ukupan deficit konoslidovanog budžeta biti 7,1 odsto BDP.

Predviđeno je da se dogodine država zaduži za 662,5 milijardi dinara, za finansiranje deficita i otplatu duga inostranim i domaćim kreditorima.

Ministar finansija Lazar Krstić ocenio je da budžet za 2014. godinu nije idealan ni najbolji, ali je realan i jedini mogući u ovom trenutku.

Budžet je planiran na osnovu predviđanja da će rast BDP dogodine biti najviše jedan odsto, a inflacija 0,5 odsto. Očekuje se da će lična potrošnja opasti 1,8 odsto, a državna 2,2 odsto, dok bi investicije trebalo da porastu 4,6 odsto.

Subvencije su u odnosu na rebalans budžeta za 2013. godinu smanjene 3,5 odsto, na 80,8 milijardi dinara.

Rashodi za otplatu kamata u narednoj godini biće veći 24,3 odsto iiznosiće 114 milijardi dinara.

Očekivani rast izvoza roba i usluga 2014. je 6,4 odsto, a uvoza 1,5 odsto.

Predviđeno je da plate budžetskih korisnika budu povećane dvaput - aprila i oktobra, za 0,5 i jedan odsto.

Ministar finansija Lazar Krstić izjavio je danas tokom sednice da se priprema strategija bankarskog sektora, koji je u državnom vlasništvu.

"Mi pripremamo strategiju koja do sada nije urađena i već smo preduzeli korake kako bismo izbegli situacije koju smo imali sa tri banke u državnom vlasništvu - Agrobankom, Razvojnom bankom Vojvodine i Privrednom bankom Beograd", rekao je Krstić tokom rasprave o amandmanima na Predlog budžeta za 2014. godinu.

Prema njegovim rečima, u slučaju sa Privrednom bankom Beograd, već je objašnjeno da nije bilo drugog izbora, i da je ta opcija izabrana zbog finansijske stabilnosti i zasto što je najmanje koštala državu.

"Preduslov ispunjenja ovog budžeta i fiskalne strategije je da sprečimo dalje odlivanje sredstava kroz banke, na neadekvatan način", rekao je Krstić i dodao da su već urađeni koraci u tom smeru.

On je podsetio da je osnovan Finansijski komitet za stabilnost, na kome je diskutovano o bankarskom sektoru.

"Od svih državnih banaka tražili smo vanredne revizije i skoro sve su pristigle u ministarstvo. Već smo sastavili nekoliko alternatva za strategiju bankarskog sektora, koji je u državnom vlasništvu. Videćemo koji je pravi način da to u sledećoj godini konsolidujemo i da postoji kontrola, kako se ne bi dalje stvarao fisklani rizik, koji trenutno postoji u sistemu", rekao je ministar finansija.