Agroekonomista Miladin Ševarlić smatra da neće biti nestašice osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zbog poplava jer dobar deo srpskog poljoprivrednog područja nije zahvaćen poplavama, posebno ona područja na kojima se dominantno proizvode egzistancijalno najznačajniji poljoprivredno- prehrambeni proizvodi ili sirovine za proizvodnju.

Međutim, Ševarlić je gostujući na RTS-u rekao da će biti većih gubitrala u stočarstvu, voćarstvu i povrtarstvu i da će se sve to odraziti na pogoršanje spoljnotrgovinskog bilansa izvoza i uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

Procene su da je oko 500 miliona evra direktna šteta od poplava, a Ševarlić kaže da će indirektne posledice biti mnogo veće a to se ogleda u gubitku mehanizacije, ekonomskih objekata, nemogućnosti organizovanja proizvodnje i u uništenim zasadima kojima treba više godina da se obnove.

"Tek posle izveštaja opstinskih komisija i nadležnih državnih organa imaćemo pravu sliku o stanju koje nas je zadesilo", naglasio je Ševarlić.

On je apelovao na poljoprivrednike da pomognu jedni drugima i to tako da se od subvencija koje dobijaju gazdinstva sa posedom većim od pet hektara, izdvoji 4.000 dinara po hektaru u poseban fond solidarnosti za pomoć ugroženim poljoprivrednim proizvođačima, bez obzira na to da li su registrovani ili ne.

Ševarlić kaže da treba razmisliti i da li krupna stoka da se vraća na poplavljena područja ili da se odvede na pašnjake koji se trenutno ne koriste.

On je apelovao i na opštinske štabove da volonterski uključe oko 3.000 nezaposlenih agronoma, veterinara da pomognu ljudima na terenu.

Poplavljeno 90.000 hektara oranica

U Srbiji je poplavljeno 90.000 hektara obradivog zemljišta, od čega je na polovini površina moguće presejavanje ili nova setva, kađe direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević, pozivajući se na prve procene kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

On je rekao da će poljoprivredni proizvođači od nadležnih stručnih službi dobiti preporuke koje kulture mogu da seju, odosno sade ukoliko analize pokažu da je to moguće.

Knežević je novinarima u Privrednoj komori Srbije kazao da je do sada uzeto 454 uzorka zemljišta, dodajući da će sve troškove analiza preuzeti država i domaći i strani donatori.

On je istakao da poljoprivrednici koji već ove godine mogu da uđu u novu setvu, odnosno žetvu, neće imati potpune gubitke.

Knežević je naveo da je u poplavama najviše nastradalo zemljište na teritoriji Krupnja i Malog Zvornika.