Na tradicionalnoj listi "Top 500 kompanija u centralnoj Evropi" za 2014, od srpskih kompanija najbolje je plasirana Naftna industrija Srbije (NIS) zauzela 63. mesto sa prihodom od 2,29 milijardi evra u 2013, sto je skok od 15 mesta u odnosu na prethodnu godinu.

Druga najbolje plasirana domaća kompanija je Javno preduzeće Eletroprivreda Srbije koja je zauzela 85. mesto, a zatim sledi Fijat Automobili Srbija koji se prvi put našao na listi zauzevši 115. mesto na listi 500 najvećih u centralnoj Evropi. 

Telekom Srbija zauzeo je 192. mesto na Dilojtovoj listi Top 500 kompanija u centralnoj evropi.

Trgovinska kompanija Delez Srbija se našla na 228. poziciji, a sledeća srpska kompanija je EFT investments na 261. mestu.

Na Dilojtovij listi za ovu godinu Javno predzueće Srbijagas je zauzeo 387. mesto, Tarket iz Bačke Palanke 418. mesto. Trgovinski lanac Merkator-S je na 427. mestu, a sledi je još jedna trgovinska komppanija Idea, koja je zauzela 490. mesto na listi Top 500 kompanija u centralnoj Evropi.

U sektoru osiguranja, Dunav osiguranje je zauzeo najbolji plasman zauzevši 50. mesto na listi 50 vodećih osiguravajućih društava u centralnoj Evropi.

Na listu 500 najvećih kompanija u centralnoj Evropi ove godine su se plasirale ukupno 42 kompanije iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Slovenija je i ove godine zabeležila najviše predstavnika - 16, Hrvatska ima 12, Bosna i Hercegovina ima tri kompanije na listi, a Makedonija jednu.

Hrvataski Agrokor je najveća kompanija iz regiona sa ostvarenih 3,97 milijardi evra prihoda od prodaje, a posmatrano s aspekta neto dobiti najbolju 2013. godinu u regionu je imao NIS, sa 428 miliona evra neto dobiti, dok se na drugoj poziciji našao, Hrvatski Telekom, sa ostvarenom dobiti od 190 miliona evra u protekloj godini.

Na Diklojtovoj listi "Top 500 kompanija u centralnoj Evropi" na prvačetiri mesta nije bilo promena. Kao i prethodne godine, prvo mesto zauzeo je poljski PKN Orlen i pored pada prihoda u evrima za 5,8 odsto, a slede mađarska naftna kompanija MOL i češki proizvođač vozila Škoda auto.

Najveći broj centralno-evropskih kompanija dolazi iz sektora prodaje robe široke potrošnje i transporta (179), a po broju plasiranih firmi sledi ga energetski sektor (146).

Industrijski sektor je zabeležio najveći rast prihoda od skoro 3 odsto u 2013. godini, a to je uglavnom rezultat dobrog stanja automobilske industrije.

Ukupan prihod od prodaje 500 vodećih kompanija u centralnoj Evropi rangiranih na Dilojtovoj listi iznosio je više od 712 milijardi evra u 2013. godini, ali ukupan prihod od prodaje je opao za 0,4 odsto u odnosu na 2012. godinu.

Sektor nekretnina, koji je predstavljen sa svega sedam kompanija, pretrpeo je najveći pad prihoda (15,7 odsto). U sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT), u 2013. je zabeležen sličan pad prihoda u evrima kao i u prethodnoj godini (4,9 odsto u 2013. i 3,2 odsto u 2012).

Sektor široke potrošnje i transporta odlikuje se rastom poslednjih pet godina, ali su u 2013. godini prihodi kompanija u ovom sektoru porasli za svega 1,1 odsto (dok je u 2012. prosečan rast iznosio 4,8 odsto).

Usporavanje je uzrokovano prvenstveno slabijim rezultatima proizvođača robe široke potrošnje, kod kojih je prosečan rast iznosio oko 1,8 odsto (dok je u 2012. godini bio 10,7 odsto.

U manjoj meri, uzrok su i slabiji rezultati sektora trgovine na malo (rast od svega 1,7 odsto, dok je prethodne godine bio 3,4 odsto.