"Njima je hrvatsko zdravstvo i rad u hrvatskim bolnicama ravno dobitku na lotu", piše "Jutarnji"
"Trenutno imamo više od stotinu zahteva za priznavanje kvalifikacija kako bi lekari iz inostranstva mogli da rade u Hrvatskoj. Najviše je lekara iz zemalja bivše Jugoslavije, pa preovladavaju zahtevi onih iz BiH, Srbije, ali ima i iz drugih zemalja. Uglavnom je reč o Hrvatima koji žive u tim zemljama i koji bi hteli da rade u Hrvatskoj. Trenutno je u Hrvatskoj određeni broj inostranih državljana koji rade kao lekari s privremenom licencom, dok im se ne prizna kvalifikacija", kaže dr Hrvoje Minigo, predsednik Hrvatske lekarske komore, prenosi "Jutarnji list".
Međutim, za Hrvatsku je ipak najveći problem mogući odlazak hrvatskih lekara na rad u inostranstvo, a takvih je do 30.septembra ove godine bilo čak 755 - toliko ih je zatražilo i dobilo od lekarske komore potrebnu dokumentaciju.
Mahom se radi o lekarima do 40. godina starosti.
"Reč je pretežno o anesteziolozima, hirurzima, internistima, ali ima podosta i sasvim mladih lekara koji su tek završili svoje školovanje i koji žele odmah otići u inostranstvo. Mesečno njih 50-ak zatraži potrebnu dokumentaciju. Radi se o procesu koji smo i mogli da očekujemo posle ulaska Hrvatske u EU, ali brojke su zaista velike", kaže dr Minigo.
U Hrvatskoj godišnje oko 450 mladih ljudi završi medicinu, a oko 500 lekara godišnje ode u penziju. Već samim tih hrvatsko zdravstvo je u deficitu za oko 50 lekara godišnje, a kada se tom broju još dodaju oni koji su otišli ili žele da odu u inostranstvo, brojke "lekarskog deficita" su još dramatičnije.