Nasledstvo u Srbiji: Jedan rok odlučuje da li plaćate porez ili ne

Nasleđe često predstavlja više od imovine, ono je uspomena, porodična priča i kontinuitet. Ipak, nasleđivanje nosi i određene pravne i poreske obaveze. Jedna od njih je i porez na nasleđe i poklon, koji se plaća u skladu sa odredbama Zakona o porezima na imovinu.
Foto: R Photography Background/Maja Marjanovic/Shutterstock

Bez obzira na to da li ste nasledili stan, kuću, novac ili pokretne stvari, važno je da znate kada nastaje obaveza plaćanja poreza, ko je dužan da ga plati i na koji način se podnosi prijava.

Ko je obveznik poreza na nasleđe i poklon?

Obveznik poreza je svako fizičko lice, rezident Republike Srbije koje nasledi nepokretnosti ili pokretne stvari, bez obzira da li se one nalaze u Srbiji ili u inostranstvu. Nerezidenti su takođe obveznici poreza, ali samo u slučaju nasleđivanja imovine koja se nalazi na teritoriji Srbije.

Predmet oporezivanja poreza na nasleđe je nasleđeno: pravo svojine i drugo pravo na nepokretnosti, pravo trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu, gotov novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano potraživanje, digitalna imovina, pravo intelektualne svojine i pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima, objavila je Poreska uprava.

Kada nastaje poreska obaveza?

Poreska obaveza po osnovu nasleđa nastaje danom pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju, a Poreskoj upravi se podnosi poreska prijava na Obrascu PPI-3.

Naslednici nisu u obavezi da podnesu poresku prijavu ako poreska obaveza nastaje na osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, jer u tom slučaju je javni beležnik dužan da dostavi celokupnu dokumentaciju organu nadležnom za katastar, koji je potom prosleđuje Poreskoj upravi.

Na ovaj način, naslednici su u potpunosti rasterećeni obaveze podnošenja poreske prijave.

U situacijama kada poreska obaveza nastaje na osnovu akta koji nije sastavio, overio ili potvrdio, odnosno doneo javni beležnik, naslednik je u obavezi sa podnese poresku prijavu na Obrascu PPI-3. Uz poresku prijavu dostavlja se pravosnažno rešenje o nasleđivanju sa odgovarajućom dokumentacijom potrebnom za utvrđivanje poreza.

Prijava se može podneti:

lično ili putem pošte nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave Sektora za izdvojene aktivnosti
elektronski preko portala ePorezi.

Poreska osnovica i poreska stopa

Osnovicu za obračun poreza čini tržišna vrednost nasleđene imovine na dan nastanka poreske obaveze, umanjena za eventualne dugove i troškove koje je naslednik dužan da namiri iz nasleđene imovine, a porez se obračunava po sledećim stopama:

  • 1,5% - ako je naslednik u drugom naslednom redu (ostaviočev bračni drug (ukoliko ostavilac nije imao potomstvo) i ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo),
  • 2,5% - ako je naslednik u trećem ili daljem naslednom redu (ostaviočevi dedovi i babe i njihovo potomstvo), odnosno nije u srodstvu sa ostaviocem.

Poreska obaveza po osnovu poreza na nasleđe se utvrđuje rešenjem poreskog organa i plaća se u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.

Zakonom o porezima na imovinu propisani su i uslovi za primenu instituta poreskog oslobođenja.

Detaljnije informacije o uslovima i kriterijumima za plaćanje poreza na nasleđe i poklon, obveznicima, potrebnom dokumentacijom i izuzecima od plaćanja poreza dostupne su na sajtu Poreske uprave.

BONUS VIDEO: 

This browser does not support the video element.

13.12.2025. CENTRALNI DNEVNIK Izvor: kuriir tv

 (Euronews/Mondo)