Zbog loših iskustava sa neodgovornim poslodavcima i neuplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, građani sve češće proveravaju da li su svi njihovi periodi zaposlenja pravilno registrovani. U praksi, međutim, nije retkost da za pojedine periode u matičnoj evidenciji ne postoji ni osnovna prijava na osiguranje - kao da radni odnos nikada nije postojao.
Sa sličnim problemom susreću se i pojedini osiguranici koji su obavljali samostalne delatnosti, a koji tek prilikom pribavljanja uverenja utvrde da za te periode nisu registrovani nikakvi podaci u evidenciji.
Zašto je prijava na osiguranje ključna
Prijava na obavezno socijalno osiguranje predstavlja osnov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog, ali i zdravstvenog osiguranja. Njome se utvrđuju sva prava i obaveze osiguranika, a Poreska uprava na taj način dobija informaciju o obavezi uplate doprinosa.
Jedinstvena prijava istovremeno označava i početak prava na zdravstveno osiguranje, zbog čega se smatra jednim od ključnih administrativnih koraka prilikom zapošljavanja ili započinjanja samostalne delatnosti.
Poseban režim za poljoprivrednike
Za poljoprivrednike važe nešto drugačija pravila. Prijavljivanje na osiguranje vrši se po službenoj dužnosti, uz ispunjenje zakonskih uslova za utvrđivanje statusa osiguranika. Kao i kod samostalnih delatnosti, status se dokazuje podacima iz službenih evidencija, što omogućava i lakšu retroaktivnu prijavu.
Sve prijave isključivo elektronski
Prijava na obavezno socijalno osiguranje, kao i sve promene tokom trajanja osiguranja, podnose se isključivo elektronskim putem, preko portala Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO).
Od 1. jula 2021. godine više nije moguće podnositi prijave na šalterima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, osim u izuzetnim slučajevima za pojedina fizička lica koja nemaju tehničke mogućnosti za elektronsko podnošenje.
Zaposleni moraju biti prijavljeni pre stupanja na rad, dok je za osiguranike koji obavljaju samostalne delatnosti rok za prijavu tri radna dana od početka obavljanja delatnosti.
Kašnjenje nosi kazne i komplikovan postupak
U slučaju propuštanja zakonskog roka, obveznik podnošenja prijave ili sam osiguranik mora da pokrene upravni postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika. Ovaj postupak može biti dugotrajan i složen, a zakon predviđa i prekršajnu odgovornost.
Kazne za neprijavljivanje radnika iznose do dva miliona dinara za preduzeća, do 150.000 dinara za odgovorna lica, dok preduzetnici mogu biti kažnjeni i do 500.000 dinara.
Staž se ne dokazuje svedocima
Zakon izričito propisuje da se svojstvo osiguranika ne može dokazivati izjavama svedoka. Period osiguranja može se potvrđivati isključivo dokumentacijom - ugovorima o radu, dokazima o isplaćenim zaradama, službenim aktima poslodavca ili drugim pisanim dokazima koji potvrđuju postojanje radnog odnosa.
Kod samostalnih i profesionalnih delatnosti dokazivanje se vrši na osnovu podataka iz registara nadležnih organa i udruženja, pri čemu upis u registar ima pravno dejstvo od dana upisa, bez mogućnosti retroaktivnog evidentiranja.
Kako građani mogu da provere svoj status
Građani mogu proveriti da li su uredno prijavljeni na osiguranje:
- kod svog poslodavca, koji je dužan da omogući uvid u prijavu,
- u Republičkom fondu PIO, pribavljanjem uverenja uz ličnu kartu,
- preko portala e-Uprave, za one koji imaju odgovarajući sertifikat.
Preporuka građanima
Imajući u vidu značaj uredne prijave na osiguranje i posledice koje mogu nastati usled propusta, preporuka je da svi građani redovno proveravaju svoj status, bez obzira na to da li su zaposleni, obavljaju samostalnu delatnost ili se bave poljoprivredom, kako bi na vreme zaštitili svoja prava.
BONUS VIDEO:
(Mondo)