Minimalne zarade u Evropi i dalje se drastično razlikuju - od svega 620 evra u Bugarskoj do čak 2.704 evra u Luksemburgu. Iako milioni radnika s pažnjom prate povećanja plata, gotovo trećina zaposlenih na minimalcu u EU početkom 2026. nije dobila nikakvo povećanje, dok poređenje po kupovnoj moći značajno menja poredak zemalja.
Naime, oko 12,8 miliona radnika u 22 zemlje EU prima minimalnu zaradu ili manje, prema proceni Euronews-a zasnovanoj na podacima Eurostata.
Minimalac nije povećan
Zbog toga milioni pažljivo prate najave o minimalnoj zaradi kako bi videli da li će u novoj godini dobiti pristojno povećanje. Međutim, oko trećine radnika sa minimalnom zaradom nije zabeležilo nikakav rast u januaru 2026. u poređenju sa julom 2025. U četiri zemlje minimalna zarada nije povećana uopšte tokom protekle godine.
Pa, koje evropske zemlje imaju najviše minimalne zarade od januara 2026.? Kolika je njihova vrednost u smislu kupovne moći? I kako se rang-liste menjaju kada se uporede nominalni iznosi u evrima sa kupovnom moći?
Među državama članicama EU, mesečna bruto minimalna zarada kreće se od 620 evra u Bugarskoj do 2.704 evra u Luksemburgu. Kada se uključe i zemlje kandidati, Ukrajina je izuzetak sa 173 evra, a zatim sledi Moldavija sa 319 evra.
Pet zemalja ima minimalnu zaradu iznad 2.000 evra. Pored Luksemburga, to su Irska (2.391 evro), Nemačka (2.343), Holandija (2.295) i Belgija (2.112).
Ispod ove vodeće grupe nalazi se Francuska sa 1.823 evra, dok se iznos u Španiji spušta na 1.381 evro, što pokazuje koliko se nivoi razlikuju čak i između susednih zemalja.
Eurostat zato deli minimalne zarade u tri kategorije: iznad 1.500 evra, između 1.000 i 1.500 evra i ispod 1.000 evra. U srednju grupu spadaju Španija, Slovenija, Litvanija, Poljska, Kipar, Portugal, Hrvatska i Grčka. Razlike među njima su relativno male.
Manje od 1.000 evra u većini evropskih zemalja
Među 29 zemalja - 22 članice EU i sedam kandidata - minimalna zarada je ispod 1.000 evra u 15 zemalja. Sve zemlje kandidati EU nalaze se u ovoj najnižoj grupi. Uključene su i brojne istočnoevropske zemlje.
Na primer, minimalna zarada iznosi 924 evra u Češkoj, 838 u Mađarskoj, 795 u Rumuniji, 654 u Turskoj i 517 u Albaniji. Tri zemlje kandidata imaju višu minimalnu zaradu od Bugarske.
Kupovna moć ublažava razlike u rangiranju
Prilikom poređenja minimalnih zarada među državama, standard kupovne moći (SKM) je važan jer se troškovi života znatno razlikuju. Kada se zarade prilagode kupovnoj moći, razlike među zemljama postaju znatno manje nego u nominalnim iznosima.
SKM omogućava pravednije poređenje jer koristi veštačku valutu koja odražava ono što ljudi zaista mogu da kupe u svakoj zemlji, izjednačavajući realnu kupovnu moć u odnosu na čistu vrednost u evrima.
Jedan SKM je veštačka novčana jedinica koja, u teoriji, omogućava kupovinu iste korpe roba i usluga u svakoj zemlji. U tom smislu, među 22 zemlje EU, minimalna zarada se kreće od 886 SKM u Estoniji do 2.157 SKM u Nemačkoj. Iako se rangiranja donekle menjaju, prvih devet zemalja ostaje isto i u evrima i u SKM terminima.
Osim Albanije, zemlje kandidati EU ostvaruju bolji rezultat u SKM terminima, sa većom kupovnom moći od više država članica EU.
Među 27 zemalja za koje su dostupni i evro i SKM podaci, Rumunija je najveći dobitnik, jer se njen plasman popeo sa 20. na 12. mesto. Severna Makedonija takođe napreduje, sa 26. mesta u evrima na 20. u PPS. Srbija napreduje sa 22. na 17. mesto, dok se Turska pomera za tri pozicije naviše.
Nasuprot tome, Češka i Estonija su najveći gubitnici, svaka sa padom od osam mesta. Češka pada sa 16. na 24. mesto, dok Estonija pada sa 18. na 26.
U Italiji, Austriji i tri nordijske zemlje - Švedskoj, Danskoj i Finskoj - ne postoji zakonom propisana minimalna zarada.
Gde se minimalne zarade nisu menjale?
Među zemljama EU, minimalna zarada nije se menjala u Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španiji, Luksemburgu i Sloveniji između jula 2025. i januara 2026.
Bugarska, Mađarska, Litvanija i Slovačka zabeležile su najveća povećanja, svaka sa rastom većim od 11 odsto u tom periodu.
Minimalna zarada je takođe ostala ista u Estoniji, Španiji i Sloveniji između januara 2025. i januara 2026. U Rumuniji, minimalna zarada u nacionalnoj valuti nije menjana, ali je blago opala u evrima u oba perioda.
Stručnjaci Evropskog instituta za sindikate (ETUI) navode da je veća produktivnost osnova za održivo više plate i zarade. Privrede sa snažnijom industrijskom ili finansijskom aktivnošću obično su produktivnije. Visokotehnološke industrije takođe uglavnom beleže veću produktivnost. Jača pregovaračka moć radnika je još jedan ključni faktor.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Euronews/MONDO)