Nakon naglog skoka cena nafte na svetskom tržištu i eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Vlada Srbije najpre je 9. marta donela odluku o zabrani izvoza nafte i naftnih derivata, a danas je tu meru produžila do 2. aprila 2026. godine.
Uz to, država je posegla i za dodatnim koracima, poput smanjenja akciza na gorivo i puštanja dela dizela iz robnih rezervi, kako bi zaštitila domaće tržište od nestašica i naglog rasta cena.
O tome koliko su ove mere efikasne i šta se može očekivati u narednom periodu za Mondo je govorio stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev, koji ističe da kombinacija poteza države već daje konkretne rezultate.
Kako objašnjava, produženje zabrane izvoza, uz smanjenje akciza za oko 20 odsto, direktno utiče na stabilizaciju cena goriva u Srbiji.
"Produženje zabrane izvoza naftnih derivata, uz dodatne mere koje je donela Vlada Srbije, kao što je smanjenje akcize na gorivo u iznosu od 20% - sa 76 na 59 dinara za dizel i sa 74 na 57 dinara za benzin - itekako mnogo znači kada govorimo o formiranju konačne cene goriva, bez obzira na kretanja na svetskom tržištu", objašnjava Obrknežev.
On naglašava i značaj strateških rezervi, podsećajući da je rafinerija u Pančevu ponovo pokrenuta nakon dužeg zastoja, što je omogućilo stabilno snabdevanje.
"Rafinerija u Pančevu nije radila više od 100 dana i tek krajem januara je ponovo puštena u rad, kada je dobila prve količine sirove nafte. Od tog momenta, pa do početka marta, obezbeđene su sve strateške rezerve sirove nafte, u iznosu od oko 75.000 tona. Pored toga, postoje i državne, vojne i operativne rezerve, koje u velikoj meri čine zalihe Naftne industrije Srbije. Republika Srbija je odlučila da deo sirove nafte ustupi Naftnoj industriji Srbije", rekao je Obrknežev i dodao:
"Ta nafta je nabavljena po nižoj ceni u trenutku kada je poručena, pa njenim mešanjem sa novom, skupljom naftom dolazi do amortizacije konačne cene. Imamo, dakle, nekoliko ključnih mera - zabranu izvoza, smanjenje akciza i mešanje nafte različitih cena - pri čemu je država intervenisala kako bi stabilizovala i ublažila rast cena na domaćem tržištu", istakao je on za naš portal.
Za razliku od pojedinih evropskih zemalja, gde su već zabeležene nestašice i redovi na pumpama, Obrknežev ističe da u Srbiji takav scenario za sada nije viđen.
"U Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj, Crnoj Gori, Grčkoj i drugim zemljama postoje ozbiljni problemi sa cenama nafte – došlo je do panike među građanima, stvarali su se redovi i zabeležene su nestašice derivata. U Republici Srbiji to nije slučaj, a treba naglasiti da već 14 meseci živimo u svojevrsnoj naftnoj agoniji, a da građani to nisu ni osetili", kaže on.
Govoreći o mogućim dodatnim merama, Obrknežev smatra da bi Srbija mogla da traži alternativne modele snabdevanja, uključujući povoljnije ugovore sa partnerskim državama.
"Moramo napomenuti da je pre tri nedelje predsednik Vučić boravio u Kazahstanu, gde je primio najviše počasti od Tokajeva. Dva dana nakon toga počeo je sukob na Bliskom istoku. U jednom momentu 2022. godine smo uvozili najviše kazahstansku naftu, jer je njihova nafta tip iračke nafte koju sada ne možemo više da uvozimo, s obzirom na to da celokupna nafta iz Iraka trenutno ne može da stigne do Evrope ili bilo kog drugog dela sveta", rekao je stručnjak za energetiku i dodao:
"U tom kontekstu, možda bi se mogla pronaći neka cena koja ne bi bila berzanska, već zasnovana više na prijateljskoj osnovi. Takođe, moguće je praviti dinamiku u vezi sa proizvodnjom srpske nafte, kada govorimo o eksploataciji domaćih izvora, i uz određena ograničenja, ukoliko se odluči, kao što neke zemlje to uvode – što bi dugoročno doprinelo stabilizaciji količine i same cene", istakao je on.
Šta nas čeka i gde je tu Evropa?
Kada je reč o globalnoj situaciji, upozorava da se kriza neće brzo završiti.
"Možemo očekivati još veći energetski rat, s obzirom na to da se više ne gađaju samo vojni ciljevi, već i energetski. Oni se ne mogu sanirati za par meseci niti pustiti u tehnološkom procesu u kratkom roku. Kada govorimo o samom LNG-u i Kataru, čak i da sukob trenutno prestane, Kataru bi bilo potrebno 45 dana da gas iz gasovitog stanja prevede u tečno i dalje ga distribuira uz sniženje temperature od -162 stepena", istakao je stručnjak za Mondo i dodao:
"Ako bi sukob prestao sada, i dalje bismo imali nekoliko meseci ozbiljne energetske krize, jer su naftna postrojenja, od rafinerija do naftovoda i naftnih polja, trenutno zatvorena. Ukoliko situacija potraje, dolazimo do konzervacije bušotina na naftnim poljima, čije odmrzavanje i vraćanje u prvobitni rad zahtevalo bi dodatno vreme", istakao je.
Posebno ističe složenu poziciju Evrope u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.
"Evropa se trenutno nalazi u neminovnom klinču između Rusije i SAD. Amerika je od 32 zemlje članice Svetske agencije za energiju tražila da se pusti 400 miliona barela iz strateških svetskih rezervi, ne zato što nema dovoljno gasa i nafte za svoje tržište, već zbog uvoza proizvoda i energetskih resursa iz Japana, Južne Koreje i Kine, koji su neminovno skuplji", rekao je Obrknežev i dodao:
"Evropi je jedini spas da evropski lideri otrezne svoje glave i počnu da funkcionišu sa Rusijom; jedini način da se situacija stabilizuje jeste povratak na početna izvorišta snabdevanja pre početka rata između Rusije i Ukrajine. Jedino tako Evropa može da se spasi", naglasio je on za naš portal.
Najnovije vesti o ratu na Bliskom istoku čitajte na našem blogu.