Potencijal za poremećaje uvek postoji. U poslednjih 120 godina imali smo dva svetska rata, pandemije i finansijske krize. Dugoročno gledano, bolje je biti na tržištu nego držati novac na računu. Nema sumnje da svedočimo velikim promenama u današnjem svetu, a to stvara neizvesnost.
Ipak, u toj neizvesnosti vidim prilike. To ne znači da poremećaji nisu mogući, ali to nije razlog za skrivanje, rekao je šef najveće svetske kompanije za upravljanje investicijama i imovinom Blek Rok, Lari Fink u intervjuu za Corriere della Sera.
Ljudi su, smatra on, skloni da pronalaze rešenja, čak i u najtežim situacijama.
"Ne znamo kakav će biti ishod sa Iranom, kao što ni 2021. niko nije znao kako će se završiti pandemija. Kao ljudska bića, skloni smo rešavanju problema. Verujem da postoji veća verovatnoća za smirivanje ili prekid sukoba u Iranu. Ako bi se Iran ponovo integrisao u globalnu ekonomiju bez sankcija, cena nafte mogla bi pasti na oko 40 dolara. S druge strane, rizik je nafta od 150 dolara, što bi bio loš scenario i mogao bi trajati godinama. Ipak, dugoročno gledano, verovatnije je da će cene energije padati", rekao je Fink.
On je istakao i značaj veštačke inteligencije, ocenjujući da će ona ubrzati naučni napredak.
"Veštačka inteligencija može ubrzati razvoj nauke, pa čak i nuklearne fuzije. Ako dođemo do fuzije, govorićemo o obilju energije. U takvom svetu, mnogo je bolje biti investiran nego strahovati od sledeće krize", naglasio je on.
Govoreći o Iranu, Fink je rekao da bi stabilna država bila u interesu celog sveta.
"Svet bi pozdravio stabilan Iran koji se fokusira na svoje građane. Promena režima nije nužna, već promena prioriteta. Iran je 1979. bio zemlja velikog bogatstva i visokog životnog standarda, čak višeg nego u nekim današnjim bogatim državama Zaliva. Danas je situacija obrnuta, što pokazuje posledice lošeg upravljanja i korupcije", ocenio je Fink.
Šef najveće svetske kompanije za upravljanje investicijama i imovinom BlekRok smatra i da je saradnja sa Kinom ključna, posebno u oblasti tehnologije.
"Većina baterija i solarnih panela danas se proizvodi u Kini. Ako želimo otpornije ekonomije, moramo sarađivati sa kineskim kompanijama ili razvijati sopstvenu proizvodnju u Evropi i Sjedinjenim Državama. Solarni paneli i sistemi za skladištenje energije trebalo bi da se proizvode i u Evropi", objasnio je on.
Na kraju, osvrnuo se na ubrzanu tehnološku transformaciju društva i njen uticaj na tržište rada.
"Jedan bliskoistočni lider mi je rekao: 'Ne želim više čoveka za volanom automobila, ali mi treba više radnika'. To je metafora za promene koje dolaze. Ključno je da vlade imaju jasan plan. Promene mogu izazvati strah kod ljudi koji zavise od tradicionalnih poslova, ali ne smemo dozvoliti da taj strah uspori napredak. U suprotnom, rizikujemo da druge ekonomije, poput kineske, preuzmu prednost", zaključio je Fink.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Kamatica/MONDO)