Ove evropske države biće najbogatije do 2030: Standard i kupovna moć još više razdvajaju bogate i siromašne

MMF projekcije za 2030. godinu pokazuju da će najbogatije evropske države zadržati liderske pozicije, dok razlike u životnom standardu i kupovnoj moći između severa i zapada u odnosu na ostatak kontinenta ostaju izrazito velike.
Foto: sasirin pamai/SvitlanaRo/Shutterstock

Dugoročne projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) otkrivaju kako će izgledati ekonomska mapa Evrope do 2030. godine.

Iako se očekuje značajan rast BDP-a po glavi stanovnika širom kontinenta, rangiranje najbogatijih i najsiromašnijih zemalja neće pretrpeti veće promene. BDP po glavi stanovnika, kao jedan od ključnih pokazatelja ekonomskog standarda, raste gotovo svuda u Evropi. Međutim, kada se u obzir uzme paritet kupovne moći, odnos snaga ostaje uglavnom isti - bogati nastavljaju da jačaju prednost, dok deo Evrope i dalje zaostaje.

Zapadna i severna Evropa ostaju na vrhu

Na samom vrhu evropske ekonomske lestvice i do 2030. godine ostaju Luksenburg, Irska, Švajcarska i skandinavske zemlje, posebno Norveška. Ove države i dalje će imati najviši životni standard i najveću kupovnu moć stanovništva.

S druge strane, pojedine tradicionalne evropske ekonomije, poput Italije, nastavljaju da beleže sporiji rast i stagnaciju plata u realnim vrednostima. Istovremeno, zemlje poput Poljske pokazuju snažniji razvoj i postepeno smanjuju razliku u odnosu na zapadnoevropski prosek.

Demografski izazovi i ekonomske razlike

Jedan od ključnih problema koji oblikuje buduću sliku Evrope jeste demografija, prenosi Klix. Odliv stanovništva, posebno mladih i radno sposobnih, iz manje razvijenih u bogatije zemlje, dodatno produbljuje razlike.

U isto vreme, inflacija i spor tempo strukturnih reformi u pojedinim ekonomijama utiču na to da rast plata ne prati realno poboljšanje životnog standarda. Iako nominalni prihodi rastu, kupovna moć ostaje ograničena u poređenju sa razvijenijim delom Evrope.

Dok najrazvijenije zemlje ulažu ogromna sredstva u veštačku inteligenciju, digitalizaciju i zelenu tranziciju, deo kontinenta se i dalje suočava sa birokratijom, korupcijom i sporim reformama.

Do 2030. godine prosečan građanin Evrope imaće viši nominalni prihod nego danas, ali će razlike između zapada, severa i ostatka kontinenta i dalje biti izražene. Ekonomska mapa Evrope ostaje stabilna u vrhu, dok se borba za sustizanje razvijenijih ekonomija nastavlja sporim tempom.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

Aleksandar Stanojević gost Keš eksperta Mondo portala Izvor: YouTube/MONDO portal