Kada bi se postavilo pitanje ko je skloniji preduzetništvu, stanovnici Beograda ili Novog Sada, većina bi verovatno bez razmišljanja dala prednost Beograđanima. Ipak, statistika pokazuje drugačiju sliku.
Novi Sad ima gotovo 14 novoosnovanih firmi na hiljadu stanovnika godišnje, dok Beograd dostiže 11,5. Niš donosi poseban primer, grad u kome broj novih preduzeća iz godine u godinu raste, ali gde su likvidacije u 2025. porasle za čak 65 odsto.
Tri grada tako ilustruju tri različita obrasca. Uporedni podaci o stečajevima i likvidacijama u Beogradu, Novom Sadu i Nišu jasno ukazuju na značajne razlike u intenzitetu, strukturi i dinamici gašenja firmi, ali istovremeno otkrivaju i određene zajedničke obrasce prisutne u sve tri sredine.
Analiza broja ugašenih i novoosnovanih preduzeća u ova tri najveća grada u periodu od 2023. do 2025. godine pokazuje različite modele poslovne dinamike, koji postaju još izraženiji kada se posmatraju u odnosu na broj stanovnika.
Finansijski podaci koje je dostavila bonitetna kuća CompanyWall na prvi pogled izdvajaju Beograd kao dominantno poslovno središte po apsolutnim vrednostima. Sa 1.682.720 stanovnika, prestonica beleži višestruko više i likvidacija i novih firmi u poređenju sa Novim Sadom (372.136 stanovnika) i Nišom (250.648 stanovnika).
Međutim, tek kada se podaci preračunaju po glavi stanovnika, uočavaju se dublje razlike u intenzitetu i stabilnosti poslovanja. Kada je reč o ugašenim firmama, Beograd zadržava konstantno visok nivo, ali uz blagi pad tokom posmatranog perioda. Sa 3.978 likvidacija u 2023. godini broj opada na 3.908 u 2024, a potom značajnije na 3.655 u 2025. godini.
I pored tog pada u apsolutnim brojevima, relativno gledano, to i dalje predstavlja oko 2,17 likvidacija na 1.000 stanovnika u 2025. godini.Novi Sad ima drugačiji trend, posle 752 likvidacije u 2023. broj pada na 654 u 2024, da bi u 2025. blago porastao na 667.
U odnosu na broj stanovnika, to iznosi oko 1,79 likvidacija na 1.000 stanovnika u 2025, što je manje nego u Beogradu.Niš, s druge strane, beleži izražen skok likvidacija u poslednjoj godini. Nakon 224 u 2023. i 189 u 2024, broj raste na 311 u 2025. godini.
Posmatrano po broju stanovnika, to je oko 1,24 likvidacije na 1.000 stanovnika, što je i dalje najniži nivo među tri grada, uprkos naglom povećanju.Kod novoosnovanih firmi, Beograd ponovo prednjači u apsolutnim brojkama, ali uz vidljive oscilacije.
Posle 19.663 novoosnovane firme u 2023. godini, broj raste na 20.681 u 2024, a zatim u 2025. pada na 19.289.Relativno posmatrano, to znači oko 11,46 novih firmi na 1.000 stanovnika u 2025. godini. Novi Sad pokazuje stabilniji razvoj. Broj novih firmi raste sa 5.316 u 2023. na 5.367 u 2024, a potom blago opada na 5.162 u 2025. godini.
Kada se to uporedi sa brojem stanovnika, dolazi se do oko 13,87 novih firmi na 1.000 stanovnika u 2025, čime Novi Sad zauzima prvo mesto po intenzitetu poslovne aktivnosti.Niš beleži kontinuirani rast tokom sve tri godine, sa 2.055 u 2023. na 2.277 u 2024. i 2.409 u 2025. godini.
Po broju stanovnika, to iznosi oko 9,61 novih firmi na 1.000 stanovnika u 2025, što je najmanje među analiziranim gradovima, ali uz jasan trend rasta.Poređenje odnosa između novoosnovanih firmi i likvidacija daje dodatni uvid.
U Beogradu je 2025. godine na jednu ugašenu firmu dolazilo oko 5,28 novih, što ukazuje na snažnu, ali i dinamičnu i promenljivu poslovnu scenu. Novi Sad ima znatno povoljniji odnos, oko 7,74 novoosnovane firme na jednu likvidaciju. Niš je vrlo blizu, sa odnosom od oko 7,75, uz napomenu da nagli rast likvidacija u 2025. može signalizirati promene u tom odnosu.
Kada se svi ovi pokazatelji sagledaju zajedno, izdvajaju se tri različita modela. Beograd ima najveći obim poslovnih aktivnosti, ali i najviši relativni nivo gašenja firmi. Novi Sad se ističe najvišim intenzitetom osnivanja preduzeća u odnosu na broj stanovnika, uz umeren nivo likvidacija.Niš, iako najmanji po obimu, pokazuje najdinamičniji rast u osnivanju firmi, ali i nagli skok gašenja u poslednjoj godini.
Ovi podaci ukazuju da veličina tržišta nije jedini faktor koji određuje poslovnu vitalnost, već da lokalni uslovi, struktura privrede i tempo razvoja imaju podjednako značajnu ulogu u formiranju ukupnih trendova.Kada je reč o strukturi gašenja, u sva tri grada dominiraju iste delatnosti.
Nespecijalizovana trgovina na veliko ističe se kao vodeći sektor i kod likvidacija i kod stečajeva, u Beogradu sa 465 likvidacija i 54 stečaja, a u Novom Sadu sa 80 likvidacija i 13 stečajeva. Građevinarstvo i konsultantske usluge takođe su među najzastupljenijim sektorima u oba grada, dok se IT sektor i ugostiteljstvo posebno izdvajaju po broju ugašenih preduzeća, prenosi Biznis.rs
BONUS VIDEO:
(Kamatica/MONDO)