Veštačka inteligencija menja tržište rada brže i radikalnije nego što mnogi zaposleni očekuju. Dok brojna zanimanja postepeno nestaju, istovremeno se pojavljuju nova radna mesta. Više studija pokazuje koji poslovi su najizloženiji ovom procesu, a koji će još dugo ostati nezamenljivi.
Iako niko ne može sa sigurnošću da predvidi budućnost, pa ni sama veštačka inteligencija - postoje podaci, trendovi i prognoze koje daju prilično jasnu sliku onoga što nas očekuje.
Prema aktuelnoj analizi Instituta "McKinsey Global Institute", najmanje 14 odsto zaposlenih širom sveta moraće do 2030. godine da promeni zanimanje zbog digitalizacije, robotike i napretka veštačke inteligencije, odnosno postoji mogućnost da izgube sadašnji posao.
Mnoga ugrožena zanimanja zahtevaju fakultetsku diplomu
Određene profesije posebno su pogođene ovim promenama. Veštačka inteligencija već piše tekstove, odgovara na pitanja korisnika, obrađuje i analizira velike količine podataka, čime trajno menja tržište rada.
Analizu o tome koja zanimanja bi u budućnosti mogla da budu zamenjena veštačkom inteligencijom sproveli su i "Microsoft" i "OpenAI". Njihovo istraživanje pokazuje da postoji najmanje deset profesija koje su posebno izložene ovom procesu i čiji bi zaposleni trebalo da razmišljaju o alternativama.
Ipak, jedno od ključnih saznanja istraživanja jeste da se veštačka inteligencija u praksi mnogo češće koristi kao dopuna ljudskom radu nego kao njegova potpuna zamena.
U čak 57 odsto slučajeva AI funkcioniše kao pomoćna tehnologija koja daje predloge ili nacrte, dok samo u 43 odsto slučajeva zadatke obavlja potpuno samostalno. To pokazuje da veštačka inteligencija pre svega menja način rada, a ne nužno ukida čitava zanimanja.
Istovremeno, njena primena nije jednako zastupljena u svim sektorima. Dok pojedine profesije intenzivno koriste mogućnosti AI, u drugim oblastima njena upotreba ostaje ograničena, uglavnom zbog organizacionih i kulturoloških razloga, a ne zbog tehničkih ograničenja.
Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada (ILO), u zemljama sa visokim prihodima oko 5,5 odsto radnih mesta moglo bi biti potpuno automatizovano, dok će se 13,4 odsto poslova promeniti tako što će zaposleni raditi uz pomoć veštačke inteligencije.
To znači da će mašine preuzimati rutinske zadatke, dok će ljudi ostati zaduženi za strateški deo posla.
U siromašnijim zemljama promene će biti manje izražene. Tamo je svega 0,4 odsto radnih mesta direktno ugroženo automatizacijom, ali će više od deset odsto poslova biti dopunjeno AI tehnologijama.
Rutinski poslovi najviše na udaru
Najugroženije su profesije koje se zasnivaju na ponavljajućim procesima. To se posebno odnosi na administrativne radnike, operatere za unos podataka, knjigovođe i kasire.
Razlog je jednostavan - rutinske zadatke veštačka inteligencija može relativno brzo da nauči i automatizuje.
Studija kompanija "Microsoft" i "OpenAI" pokazala je slične rezultate. Među najugroženijim oblastima ponovo se nalaze administracija, obrazovanje i komunikacije.
Posebno je zanimljivo to što mnoga od tih zanimanja zahtevaju fakultetsko obrazovanje, što znači da viši nivo obrazovanja više nije garancija zaštite od uticaja veštačke inteligencije.
Zanimanja koja su najviše pogođena - i ona koja za sada nisu
Prema istraživanju kompanija "Microsoft" i "OpenAI", među zanimanjima koja su najviše izložena uticaju generativne veštačke inteligencije nalaze se:
- prevodioci i tumači,
- istoričari,
- turistički savetnici,
- berzanski trgovci,
- novinari i urednici,
- statističari,
- nastavnici stranih jezika,
- stručnjaci za nauku o podacima i informatičari,
- finansijski savetnici,
- programeri baza podataka,
- poslovni konsultanti,
- istraživači tržišta.
S druge strane, postoje zanimanja u kojima veštačka inteligencija, barem za sada, nema značajnu ulogu.
To su pre svega fizički, praktični i tehnički poslovi, iako se očekuje da će razvoj robotike u budućnosti povećati nivo automatizacije i u tim oblastima.
Među njima su:
- poljoprivrednici,
- medicinske sestre i tehničari,
- zanatlije,
- vatrogasci,
- građevinski radnici,
- krovopokrivači,
- čistači,
- putari.
Studija "Working with AI: Measuring the Occupational Implications of Generative AI" analizirala je oko 200.000 stvarnih razgovora korisnika sa sistemom "Microsoft Copilot" kako bi utvrdila na koji način i u kojim profesijama se generativna veštačka inteligencija zaista koristi.
Pokazalo se da korisnici AI najčešće koriste za pronalaženje informacija, pisanje tekstova i traženje saveta.
Generativna veštačka inteligencija posebno je zastupljena u prodaji, novinarstvu, IT sektoru i administraciji, gde uglavnom služi kao podrška zaposlenima - za generisanje ideja, uređivanje sadržaja ili brzo pronalaženje informacija.
Najveći potencijal za primenu AI imaju zanimanja koja zahtevaju visoko obrazovanje, donose veće prihode i zasnivaju se na digitalnim veštinama.
Zbog toga se brojni zadaci u oblastima novinarstva, analize podataka, marketinga i razvoja softvera mogu efikasnije obavljati uz pomoć veštačke inteligencije ili delimično automatizovati.
Nasuprot tome, fizički poslovi poput čišćenja, građevine, nege ili logistike za sada su znatno manje pogođeni razvojem generativne veštačke inteligencije, jer zahtevaju fizičke sposobnosti, prostornu orijentaciju i neposrednu komunikaciju sa ljudima, što postojeći AI sistemi još uvek ne mogu u potpunosti da zamene.
BONUS VIDEO:
(Agrarheute.com/Mondo)