Najavljena septembarska isplata od 6.000 dinaraza sve punoletne građane, veće jednokratne pomoći za penzionere, turistički vaučeri i pojeftinjenje pojedinih lekova otvorili su i pitanja o tome na koji način će se isplaćivati mere.
Sagovornici objašnjavaju da srpska privreda i dalje pokazuje otpornost uprkos globalnim krizama. Istovremeno, pojašnjavaju i kako funkcioniše Akcionarski fond iz kog će deo građana dobiti najavljenu isplatu.
Profesor ekonomije Milan Beslać ocenjuje da domaća ekonomija uspeva da odoli spoljnim udarima.
"Ekonomija još uvek pokazuje određenu otpornost na sve ove šokove koji se događaju na globalnom nivou i to je dobra vest. Koliko to dugo može da traje i sa kojim intenzitetom, to je već jedno pitanje koje ne zavisi samo od srpske ekonomije, nego zaista zavisi od spoljnih uticaja. Mi smo jedna samo tačka na globusu i ono sve što se događa okolo direktno pogađa i našu privredu. Do sada, bez obzira na ove spoljne šokove, nismo osetili neke značajne negativne uticaje koji bi nagoveštavali dalje negativne tendencije", naveo je Beslać.
Odakle stiže 6.000 dinara?
Jedna od tema bila je i najavljena isplata od 6.000 dinara svim punoletnim građanima krajem septembra. Broker Branislav Jorgić istakao je da taj novac smatra raspodelom sredstava koja pripadaju vlasnicima akcija iz Akcionarskog fonda.
On objašnjava da je još 2007. donet Zakon o besplatnoj podeli akcija, dok je 2010. formiran Akcionarski fond u koji su godinama pristizala sredstva iz privatizacija, dividendi i drugih izvora.
"Ne bih nazvao pomoć zato što je 2007. godine donet Zakon o dodeli akcija bez naknade, a 2010. je konstituisan taj fond i on je napunjen tako da je oko 4,8 miliona građana steklo pravo na akcije. Dobili su pet akcija NIS-a, jednu akciju Aerodroma Beograd, trideset jednu akciju Telekoma plus sedam akcija Akcionarskog fonda. Sredstva u Akcionarski fond su se kumulirala iz procesa privatizacije, iz stečajnih masa, vraćenih akcija i dividendi. Danas u tom fondu ima nešto manje od trideset milijardi dinara", istakao je.
Kako dodaje, sredstva će biti raspodeljena vlasnicima akcija, dok će za građane koji su punoletni postali nakon 2010. godine deo novca, prema njegovoj proceni, verovatno biti obezbeđen iz budžeta.
Mnogi i ne znaju da imaju akcije
Sagovornici upozoravaju da veliki broj građana nije ni svestan da i dalje poseduje akcije iz tog perioda.
"Mnogi građani, odnosno određeni broj građana i ne zna da poseduje te akcije. Vrlo bitno je naglasiti da mogu da provere da li poseduju akcije Akcionarskog fonda, akcije Aerodroma Beograd, akcije NIS-a i akcije Telekoma. Dovoljno je da odu u poštu ili Poštansku štedionicu sa ličnom kartom i tamo će dobiti kvalifikovanu informaciju da li imaju te akcije ili nemaju", navodi Jorgić.
Jorgić procenjuje da bi raspodela sredstava iz Akcionarskog fonda odgovarala iznosu od približno 55 evra po građaninu, odnosno oko 6.000 dinara.
Šta će biti sa NIS-om?
Jedna od ključnih ekonomskih tema ostaje i budućnost Naftne industrije Srbije. Beslać kaže da bi ga pozitivno iznenadilo ukoliko se pitanje vlasničke strukture reši tokom jeseni.
"Ja ne verujem da će doći do transakcije 31. jula između Gazpromnjefta i Mola. To pokazuje i vest da je NIS podneo zahtev za dobijanje nove operativne licence. Rusi, po mom dubokom uverenju, nikako ne žele da prodaju svoj udeo. Ali ako bi se to dogodilo krajem septembra ili u toku septembra ili u oktobru, bila bi to ogromna dobra vest za građane Srbije. Mene bi potpuno iznenadila, ali iznenadila bi me pozitivno", naveo je Beslać.
On upozorava da bi eventualni prekid rada pančevačke rafinerije imao ozbiljne posledice po energetsku stabilnost zemlje, posebno u trenutku kada na svetskom tržištu postoje brojni poremećaji u snabdevanju naftom.
Američke carine dobra vest
Govoreći o ukidanju visokih američkih carina na robu iz Srbije, sagovornici ocenjuju da je to pozitivan signal, pre svega za kompanije koje izvoze na američko tržište.
"Svakako da je ovo dobra vest. Otvorili smo ponovo tržište za ove postojeće firme i eventualno neke druge, ali videćemo ubuduće šta može da se dogodi. Za firme koje su orijentisane prema američkom tržištu ovo je jako dobra vest i one će sada deo svojih gubitaka nadoknaditi ovim carinama od nula odsto. Daj Bože da to potraje što duže", zaključio je profesor Beslać.
BONUS VIDEO:
(Blic/MONDO)