Novi solarni paneli koji se uključuju direktno u utičnicu trebalo bi da se nađu u prodaji tokom avgusta, a domaćinstvima bi mogli da smanje godišnje račune za struju za gotovo 100 funti. Ipak, najveću uštedu ostvariće ljudi koji tokom dana ostaju kod kuće.
Uređaji, koji će koštati oko 350 funti za komplet od dva panela, mogu da se postave gotovo bilo gde - na balkonu, ravnom krovu, u bašti ili na spoljašnjem zidu kuće. Međutim, oni ne mogu da skladište proizvedenu energiju, već struja mora odmah da se potroši.
Za razliku od klasičnih solarnih panela koje stručnjaci postavljaju na krovove i kod kojih se višak proizvedene električne energije može prodati elektroenergetskoj mreži, kod novih panela važiće pravilo "iskoristi ili izgubi". Sva proizvedena energija koja se odmah ne potroši odlaziće u mrežu bez ikakve novčane nadoknade.
Očekuje se da će se paneli naći u prodavnicama trgovinskih lanaca B&Q, Currys i Lidl, kao i na Amazonu, nakon što 27. avgusta stupe na snagu nova pravila kojima se dozvoljava njihova prodaja.
Kako funkcionišu solarni paneli za utičnicu?
Solarni paneli mogu da se pričvrste direktno za ogradu balkona ili spoljašnji zid, a zatim priključe u standardnu utičnicu.
Proizvedena solarna energija odmah napaja uređaje koji rade na istom strujnom kolu, poput televizora, frižidera ili kuvala za vodu, čime se smanjuje količina električne energije koju domaćinstvo preuzima iz mreže.
Procenjena prosečna godišnja ušteda iznosi 85 funti.
Pošto sistem nema bateriju u kojoj bi se energija čuvala, struja mora da se koristi u trenutku proizvodnje. Sav višak automatski odlazi u elektroenergetsku mrežu.
Osoba koja je tokom celog dana kod kuće mogla bi da uštedi oko 97 funti godišnje, dok bi ušteda za nekoga ko veći deo dana provodi van kuće iznosila oko 69 funti.
Nova britanska ministarka energetike Miata Fanbule rekla je da će nova pravila biti "transformativna" i da bi građanima mogla da "uštede stotine funti na računima".
"Proizvodnja energije u zemlji jedini je način da obezbedimo energetsku sigurnost države i finansijsku sigurnost porodica", poručila je ona.
Domaćinstvu koje ostvari prosečnu uštedu od 85 funti godišnje biće potrebno oko četiri godine da uštedom pokrije početnu cenu kompleta od 350 funti. U ovu računicu nije uključen trošak preporučene provere električnih instalacija pre postavljanja panela.
Struju šalju direktno u kućnu instalaciju
Paneli imaju ugrađen mikroinverter, zbog čega mogu direktno da se priključe u standardnu utičnicu sa tri kontakta. Električna energija koju proizvedu automatski napaja druge uređaje priključene na isto strujno kolo, od kuvala za vodu do mašine za veš, čime se smanjuje potrošnja struje iz mreže.
Snaga sistema biće ograničena na 800 vati po strujnom kolu u domaćinstvu. Tu snagu će najčešće proizvoditi komplet od dva panela, pri čemu će svaki panel biti približno dugačak 170 i širok 110 centimetara. U budućnosti bi mogle da budu dostupne i veće pojedinačne jedinice.
Poređenja radi, standardna mikrotalasna pećnica tokom rada troši oko 800 vati, kuvalo za vodu oko 2.000 vati, pametni televizor između 50 i 200 vati, dok savremena LED sijalica troši od šest do 10 vati.
Džes Ralston, direktorka za energetiku u organizaciji Energy and Climate Intelligence Unit, smatra da će novi paneli biti veoma traženi.
"Mislim da će nestajati sa polica. Ljudima pružaju mogućnost da uštede nešto novca i ponovo steknu određenu kontrolu nad sopstvenom energijom, a to je upravo ono što trenutno žele. Ovo je i svojevrsni prvi korak ka tehnologijama sa nultom emisijom. Kada nabave ove panele, možda će početi da razmišljaju o kupovini manje baterije, električnog automobila ili nekog sledećeg uređaja", rekla je Ralston.
Za sada nema zarade od viška struje
Nadležni za energetiku naveli su da "razmatraju mogućnosti" koje bi u budućnosti omogućile prodaju viška proizvedene električne energije. Ipak, naglasili su da to neće biti moguće u početnoj fazi, dok je pažnja usmerena na uvođenje novih sistema.
Razmatra se i uvođenje baterija koje se uključuju u utičnicu kako bi domaćinstva mogla da skladište neiskorišćenu energiju.
Zbog toga će najveću korist za sada imati ljudi koji tokom dana provode više vremena kod kuće, poput zaposlenih koji rade od kuće, penzionera i roditelja koji ne rade van domaćinstva.
Inženjeri su upozorili da bi građani pre kupovine i postavljanja ovih panela trebalo da provere električne instalacije. Takva provera košta najmanje 150 funti, iako potrošači neće biti zakonski obavezni da je obave.
Naglasili su da će britanske kućne električne instalacije, od kojih su mnoge stare nekoliko decenija, prvi put primati struju preko obične utičnice, umesto da služe samo za njeno distribuiranje do kućnih uređaja.
Profesionalno postavljeni krovni solarni sistemi moraju da imaju zasebno električno kolo i ne dele instalaciju sa rasvetom, televizorom i frižiderom.
Najviše štede oni koji su tokom dana kod kuće
Džoana O'Loun iz organizacije Energy Saving Trust objasnila je da solarni paneli proizvode struju kada ima sunčeve svetlosti.
"U proseku ljudi potroše oko 50 odsto električne energije koju njihovi solarni paneli proizvedu, dok se ostatak šalje u mrežu. Ljudi se uveče vraćaju sa posla i iz škole, počinju da kuvaju i uključuju televizor, a upravo je tada potrošnja električne energije najveća", rekla je ona.
Ipak, smatra da novi uređaji predstavljaju "uzbudljiv dodatak tržištu" i pružaju potrošačima veći izbor, naročito onima kojima postavljanje klasičnih panela na krovu nije moguće.
"Možda su im klasični paneli preskupi, možda žive kao podstanari ili su u stanu i nemaju pristup krovu", navela je O'Loun.
Njen tim izračunao je da bi prosečno domaćinstvo u gradu poput Mančestera, prema trenutnim cenama električne energije, moglo da uštedi 85 funti na prosečnom godišnjem računu od 825 funti.
Ako bi ukućani tokom celog dana bili kod kuće, ušteda bi porasla na 97 funti godišnje. Ukoliko bi tokom radnog vremena svakog dana bili van kuće, ušteda bi se smanjila na 69 funti.
"To nije ušteda koja će nekome promeniti život, ali će se ulaganje tokom vremena dobro isplatiti", ocenila je ona.
U Nemačkoj prodato milion kompleta
Mali solarni paneli veoma su popularni u Nemačkoj, gde je između 2022. i 2025. godine kupljeno milion kompleta. Potražnja je podstaknuta naglim rastom cena energije nakon početka rata u Ukrajini.
Njihova upotreba u Nemačkoj dodatno je podstaknuta isplatom fiksne naknade za svaku jedinicu neiskorišćene električne energije koja se pošalje u mrežu, piše The Times.
Mali paneli naročito su popularni u gradovima, gde se najčešće postavljaju na balkone iznajmljenih stanova.
Britanska domaćinstva poslednjih godina sve više koriste solarnu energiju, posebno nakon što su ratovi u Ukrajini i Iranu doprineli rastu cena električne energije.
Tokom 2025. godine u Velikoj Britaniji postavljeno je rekordnih 269.000 krovnih solarnih sistema. To je najveći broj zabeležen tokom jedne kalendarske godine i predstavlja rast od 37 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Pojedina domaćinstva koja su postavila solarne panele, ugrađene baterije i toplotne pumpe, a višak proizvedene energije prodaju mreži, uspela su da račune za struju smanje čak na nulu.
Inženjeri upozoravaju na mogući rizik
Predstavnici britanske vlade navode da su zadovoljni bezbednošću sistema koji će moći da se kupe i direktno priključe u utičnicu. Inženjeri, međutim, upozoravaju da će kućne utičnice prvi put biti korišćene za primanje električne energije iz spoljnog izvora.
Luk Ozborn, tehnički direktor organizacije Electrical Safety First, upozorio je da postojeće instalacije nisu projektovane za takav način rada.
"Ovi sistemi električnih instalacija i njihovi zaštitni mehanizmi nikada nisu projektovani, ugrađeni niti testirani za dvosmerni protok energije", rekao je Ozborn.
Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog mogućeg uticaja na zaštitne uređaje diferencijalne struje, odnosno RCD sklopke, koje se nalaze u kućnim razvodnim ormanima i prekidaju napajanje ukoliko neko probuši kabl ili kosilicom preseče električni vod.
Sve osim najnovijih RCD sklopki predviđene su za jednosmerni protok energije. Električari strahuju da bi mogle da pregore kada solarni paneli priključeni u utičnicu počnu da šalju struju u kućno električno kolo.
Mark Kouls iz Instituta za inženjerstvo i tehnologiju savetovao je građanima da angažuju električara kako bi proverio da li su njihove RCD sklopke predviđene za dvosmerni protok i da ih, ukoliko je potrebno, zameni.
On je preporučio i postavljanje spoljne utičnice ukoliko je domaćinstvo već nema.
"Ne želite produžne kablove razvučene kroz prozore i vrata. Postoji opasnost da se neko saplete, a zatvaranjem vrata preko kabla mogu da se ogole provodnici", upozorio je Kouls.
Položaj panela utiče na proizvodnju struje
O'Loun je objasnila da se najbolji rezultati postižu kada su paneli okrenuti ka jugu i postavljeni pod uglom od 30 stepeni u odnosu na horizontalnu površinu.
Paneli će proizvoditi struju i ako su drugačije usmereni, ali će količina proizvedene energije biti manja.
"Izbegavanje senke mnogo je važnije od postizanja savršenog ugla. Na primer, ako je mesto okrenuto ka jugu tokom većeg dela dana u dubokoj senci, mnogo je bolje izabrati nezaklonjeno mesto okrenuto ka istoku", zaključila je ona.
BONUS VIDEO: