Progresivno oporezivanje nekretnina u Srbiji: Stručnjak nam otkriva ko bi plaćao veći porez, a ko bio izuzet

Za MONDO je stručnjak za nekretnine Dušan Mirkulovski govorio o mogućnostima dodatnog oporezivanja nekretnina u Srbiji i potencijalnim posledicama takvih mera po tržište. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: MONDO/Matija Popović
  • Progresivni porez na nekretnine i dodatno oporezivanje praznih stanova mogli bi da stabilizuju tržište, ali samo ako su usmereni na velike vlasnike i špekulativna ulaganja.
  • Stručnjak upozorava da srednja klasa, nasleđene nekretnine i porodična štednja ne smeju da budu pogođeni novim nametima.
  • Porez na prazne stanove i neiskorišćeno zemljište mogao bi brzo da poveća ponudu za izdavanje i smanji pritisak na kirije.

Uvođenje progresivnog poreza na nekretnine i dodatno oporezivanje praznih stanova moglo bi da doprinese stabilizaciji tržišta nekretnina u Srbiji, ali samo ukoliko bi nove mere bile usmerene na velike vlasnike i špekulativna ulaganja, a ne na građane koji poseduju drugu nekretninu kao vid porodične štednje. O tome kako bi ovakav model oporezivanja uticao na cene stanova, zakupnine i imovinske nejednakosti za MONDO je odgovore dao Dušan Mirkulovski, ekspert za nekretnine iz agencije ZIDART NEKRETNINE.

Prema njegovim rečima, progresivno oporezivanje ima ekonomskog opravdanja samo ukoliko se primenjuje na subjekte koji poseduju veliki broj nekretnina, dok bi dodatno opterećivanje srednje klase moglo da proizvede suprotan efekat.

"Uvođenje progresivnog poreza ima ekonomsku logiku samo ukoliko je usmereno na masovno korporativno gomilanje kvadrata i čistu špekulaciju. Ulaganje u nekretnine je u Srbiji tradicionalan i legitiman način čuvanja viška kapitala, te to tržište ne smemo veštački urušiti. Zato ovakav porez apsolutno ne sme da pogodi srednju klasu koja je štedela za drugu nekretninu, već isključivo subjekte sa velikim brojem nekretnina", objašnjava Mirkulovski za MONDO.

Dodatni porez na prazne stanove mogao bi da utiče na kirije

Jedna od mogućih mera za povećanje ponude stanova na tržištu jeste dodatno oporezivanje nekretnina koje se ne koriste.

Mirkulovski smatra da bi takav potez mogao relativno brzo da utiče na tržište izdavanja, jer bi vlasnici imali veći ekonomski motiv da prazne stanove ponude zakupcima.

"Da, to je najbrži način da se poveća ponuda za izdavanje i stabilizuju cene kirija jer ekonomski motiviše vlasnike da nekretnine stave u funkciju", navodi sagovornik MONDA.

Međutim, ističe da se poreska politika ne bi smela ograničiti samo na stanove, već bi trebalo razmotriti i dodatno oporezivanje atraktivnog građevinskog zemljišta koje godinama ostaje neiskorišćeno.

"Da bi mera bila pravedna i zaista podstakla ponudu, isti mehanizam oštrog oporezivanja mora se primeniti i na atraktivno, a neizgrađeno građevinsko zemljište koje godinama stoji zarobljeno i koči novu gradnju", kaže Mirkulovski.

Kao primere zemalja u kojima su primenjivani modeli oporezivanja neiskorišćenog građevinskog zemljišta navodi Dansku, Australiju i pojedine delove Sjedinjenih Američkih Država, ocenjujući da takve mere mogu da podstaknu građevinski sektor.

Foto: MONDO/Matija Popović

Ko ne bi smeo da plaća veći porez?

Iako bi progresivno oporezivanje moglo da bude instrument za smanjenje imovinskih nejednakosti, Mirkulovski upozorava da bi neadekvatno postavljeni kriterijumi mogli da ugroze građane koji ne raspolažu velikim kapitalom, ali poseduju više od jedne nekretnine.

"Očuvanje srednje klase mora biti apsolutni prioritet i svaka poreska mera gubi smisao ako postane teret za prosečnog građanina", naglašava on.

Posebno ističe da dodatni porez ne bi trebalo da obuhvati nasleđene kuće i stanove, porodične vikendice, kao ni nekretnine koje roditelji čuvaju za svoju decu.

"Zakon ne sme da optereti nasleđenu imovinu, pogotovo u unutrašnjosti, porodične vikendice ili stanove koje roditelji čuvaju za decu. Da bi se srednja klasa zaštitila, prag za dodatno oporezivanje mora biti postavljen visoko i vezan za veliku tržišnu vrednost i veći broj isključivo urbanih nekretnina", objašnjava Mirkulovski.

Kako bi se promenile cene nekretnina?

Govoreći o mogućim posledicama ovakvog modela oporezivanja, sagovornik MONDA ocenjuje da bi prvi efekti mogli da se osete na tržištu izdavanja stanova, gde bi povećana ponuda doprinela stabilizaciji zakupnina.

"Kratkoročno bi došlo do naglog rasta ponude stanova za izdavanje, što bi stabilizovalo cene zakupa. Dugoročno, tržište bi postalo zdravije jer bi se kapital usmeravao u nekretnine koje se namenski grade i opremaju za dugoročno izdavanje", smatra Mirkulovski.

Ipak, naglašava da cilj poreskih promena ne bi trebalo da bude izazivanje naglog pada cena nekretnina, već uspostavljanje stabilnijeg tržišta na kojem bi se istovremeno zaštitili građani i građevinska industrija.

"Sa ekonomske strane niko ne želi krizu i urušavanje građevinskog sektora ili drastičan pad cena, već je cilj stabilizacija tržišta koja štiti srednji sloj građana", zaključuje Dušan Mirkulovski za MONDO.

BONUS VIDEO: 

This browser does not support the video element.

Keš ekspert: Dušan Mirkulovski Izvor: MONDO

(MONDO)