Greškom ste poslali novac na tuđi račun? Evo koja su vaša prava i šta banka mora da uradi

Slanje novca na pogrešan račun česta je greška koja može stvoriti velike probleme. Iako ga banka ne može tek tako vratiti, Zakon predviđa procedure za povraćaj, a u krajnjem slučaju preostaje tužba. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Photo-Video-Graphers/Shutterstock

Jedna pogrešna cifra prilikom plaćanja računa ili slanja novca može da bude dovoljna da novac završi kod potpuno nepoznate osobe ili firme. Iako mnogi građani veruju da banka u takvoj situaciji jednostavno može da poništi uplatu i vrati sredstva, postupak je znatno složeniji.

Dobra vest je da novac nije nužno izgubljen, a Zakon o platnim uslugama propisuje šta banka mora da preduzme kako bi pomogla klijentu da ga povrati.

Plaćanje računa putem mobilnog i elektronskog bankarstva postalo je svakodnevica, ali upravo prilikom ovakvih transakcija lako može doći do greške. Dovoljno je da građanin pogrešno prepiše broj računa, izabere pogrešnog primaoca ili pošalje novac na račun koji je ranije koristio. Problem nastaje kada transakcija bude uspešno izvršena, a novac završi na računu osobe kojoj nije bio namenjen.

Narodna banka Srbije (NBS) objašnjava da u ovakvim situacijama postoji postupak za pokušaj povraćaja novca, ali i da njegov ishod zavisi od okolnosti u kojima je uplata izvršena.

Ko je odgovoran ako novac ode na pogrešan račun?

Analiza Kamatica potvrđuje da prema članu 55. Zakona o platnim uslugama, ako je banka izvršila nalog prema broju računa koji je klijent uneo, smatra se da je nalog pravilno izvršen u delu koji se odnosi na određivanje primaoca. To praktično znači da banka nije odgovorna za pogrešnu uplatu samo zato što je građanin sam uneo pogrešan broj računa, čak i ako je u nalogu napisao ispravno ime osobe kojoj je novac trebalo da bude poslat. Međutim, to ne znači da banka može da odbije da pomogne klijentu.

Zakon propisuje da pružalac platnih usluga, na zahtev klijenta, mora odmah da preduzme sve razumne mere kako bi novac bio vraćen. Banka koja vodi račun pogrešnog primaoca dužna je da sarađuje u tom postupku i pruži potrebne informacije.

Šta prvo treba uraditi?

Kada primetite da je novac poslat na pogrešan račun trebalo bi odmah da se kontaktira banka preko koje je izvršena uplata. Najvažnije je da se proveri status naloga i zatraži pokretanje postupka za povraćaj sredstava. Banci treba dostaviti potvrdu o uplati, datum transakcije, iznos i broj računa na koji je novac greškom poslat. Ukoliko nalog još može da se opozove, postoji mogućnost da se prenos zaustavi.

Ipak, važno je znati da zakon ne garantuje pravo na jednostrano otkazivanje svakog naloga sve do trenutka kada novac stigne primaocu.

Prema članu 38. Zakona o platnim uslugama, platni nalog po pravilu postaje neopoziv kada ga banka primi, uz zakonom predviđene izuzetke. Naknadni opoziv moguć je samo pod propisanim uslovima, odnosno na osnovu odgovarajućeg dogovora. Zato je brzina reagovanja važna, ali ne garantuje da će uplata biti zaustavljena.

Šta ako je novac već legao na tuđi račun?

Ako je novac već prebačen na postojeći račun druge osobe, povraćaj se pokušava preko banaka koje su učestvovale u transakciji. Banka pošiljaoca pokreće odgovarajuće mere, dok banka primaoca mora da sarađuje kako bi se omogućio povraćaj. Međutim, analiza Kamatice utvrđuje činjenicu ako je građanin pogrešio ne daje banci automatsko pravo da jednostrano skine novac sa računa drugog klijenta. Ukoliko povraćaj nije moguće sprovesti, građaninu preostaje mogućnost da svoje potraživanje ostvari drugim pravnim putem.

Da li je lakše vratiti novac ako je uplaćen firmi?

U određenim situacijama jeste, prvenstveno zato što je primaoca lakše identifikovati. Kako objašnjava NBS, ako je novac greškom uplaćen pravnom licu ili preduzetniku, podaci o vlasniku računa mogu se pronaći u javno dostupnom Jedinstvenom registru računa koji vodi centralna banka. Na taj način građanin može da utvrdi kojoj firmi je novac uplaćen i da je direktno kontaktira sa zahtevom za povraćaj sredstava. Kod fizičkih lica situacija je drugačija, jer podaci o njihovim računima nisu javno dostupni. U tom slučaju preporuka NBS je da se građanin odmah obrati svom pružaocu platnih usluga.

Šta ako osoba odbije da vrati novac?

Ukoliko osoba kojoj je novac greškom uplaćen odbija da ga dobrovoljno vrati, postoji mogućnost pokretanja sudskog postupka. Pravni osnov je član 210. Zakona o obligacionim odnosima, koji uređuje sticanje bez osnova. To znači da osoba koja je bez pravnog osnova primila tuđi novac, po pravilu, ima obavezu da ga vrati. Čak ni činjenica da je primalac već potrošio novac ne znači da je automatski oslobođen te obaveze. Ako su ispunjeni zakonski uslovi, povraćaj se može zahtevati pred nadležnim sudom. NBS potvrđuje da je sudski postupak jedna od mogućnosti kada povraćaj preko banaka nije uspeo.

Može li banka da naplati povraćaj novca?

Zakon o platnim uslugama predviđa da banka može naplatiti posebnu naknadu za preduzimanje mera radi povraćaja pogrešno uplaćenog novca, ukoliko je takva naknada predviđena okvirnim ugovorom sa klijentom. To znači da sam postupak ne mora uvek biti besplatan, a građani bi pre podnošenja zahteva trebalo da provere tarifnik svoje banke.Važno je i da plaćanje naknade ne predstavlja garanciju da će novac zaista biti vraćen.

Šta ako račun na koji je novac poslat ne postoji?

Ako je građanin uneo neispravan broj računa zbog kojeg transakcija ne može da bude izvršena, situacija je jednostavnija. Prema članu 55. Zakona o platnim uslugama, kada transakcija nije izvršena zbog netačne identifikacione oznake primaoca, banka je dužna da odmah po saznanju vrati iznos neizvršene transakcije korisniku. Međutim, ukoliko pogrešno unet broj pripada drugom korisniku i uplata je uspešno izvršena, primenjuje se postupak za povraćaj pogrešno prenetih sredstava.

A šta kada grešku napravi banka?

Ako ste uneli ispravne podatke, ali je banka nepravilno izvršila transakciju, odgovornost može biti na banci. Prema članu 53. Zakona o platnim uslugama, banka koja je odgovorna za nepravilno izvršenje dužna je da, u skladu sa zakonom, vrati novac klijentu ili njegov račun dovede u stanje u kojem bi bio da greške nije bilo, osim ako je klijent zahtevao pravilno izvršenje transakcije. Zakon dodatno uređuje postupanje u slučaju kada banka prenese veći iznos od navedenog, izvrši isti nalog više puta ili sredstva pošalje drugom primaocu od onoga koji je naznačen u nalogu.

Kome se žaliti ako banka ne želi da pomogne?

Ako smatrate da banka nije postupila u skladu sa svojim obavezama, može da joj podnese pisani prigovor. Banka je dužna da odgovori u roku od 15 dana od prijema prigovora. U izuzetnim slučajevima rok može biti produžen za još 15 dana, uz obavezu da klijent bude obavešten o razlozima produženja. Ako odgovor izostane ili građanin nije zadovoljan odgovorom, može se obratiti Narodnoj banci Srbije. Postupak pred NBS je besplatan, ali treba imati u vidu da pritužba zbog postupanja banke nije isto što i sudski zahtev za vraćanje novca od osobe kojoj je greškom uplaćen.

Kako sprečiti pogrešne uplate?

Iz NBS savetuju građanima da pre potvrđivanja naloga posebno provere broj računa primaoca. Dodatnu sigurnost prilikom određenih vrsta plaćanja mogu pružiti skeniranje IPS QR koda sa računa i usluga „Prenesi”, koja omogućava slanje novca na osnovu registrovanog broja mobilnog telefona, bez ručnog unošenja broja računa. I kod ovih usluga važno je proveriti podatke pre potvrde. Najvažnije je da građani znaju da pogrešna uplata ne znači automatski gubitak novca. Banka je po zakonu dužna da preduzme propisane mere za pokušaj povraćaja, a ako to ne uspe, postoje i drugi pravni mehanizmi. Ipak, mnogo je jednostavnije proveriti broj računa pre potvrđivanja uplate nego naknadno pokušavati da se novac vrati.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Keš ekspert: Milena Manojlović Kostenjak Izvor: MONDO

 (Kamatica/MONDO)