Slušaj vest

Pre tačno jednog veka izbori u Srbiji i Kraljevini SHS izgledali su sasvim drugačije. Glasalo se gumenim kuglicama u kafanama, kampanja je bila burna, a ženama je izlazak na birališta bio zabranjen.

Kada bi se danas organizovali izbori po pravilima iz dvadesetih godina prošlog veka, današnji glasači bi se našli u potpunom čudu. U tek formiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), politička scena je bila izuzetno dinamična, a način glasanja prilagođen tadašnjim društvenim prilikama i visokom stepenu nepismenosti stanovništva.

Kafane kao epicentri politike i biračka mesta

Za razliku od današnjih škola i mesnih zajednica, pre jednog veka biračka mesta su najčešće bila smeštena u lokalnim kafanama. Kafana je bila srce društvenog i političkog života. Tu su se vodile najžučnije rasprave, održavali zborovi, a politički agitatori su neretko obezbeđivali besplatno piće ili hranu kako bi pridobili simpatije birača.

Korupcija i pritisci bili su javna tajna. Političari su u predizbornim kampanjama obilazili sela, obećavajući sve i svašta, dok su pocepani opanci i flaša rakije često bili glavno oružje za obezbeđivanje sigurnog glasa.

Tajna gumenih kuglica i dubokih kutija

Pošto je veliki broj građana bio nepismen, glasanje na papirnim listićima nije bilo moguće. Zbog toga se primenjivao sistem sa gumenim kuglicama, koji je obezbeđivao tajnost glasanja.

Proces je izgledao ovako:

  • Svaki kandidat ili stranka imali su svoju kutiju na glasačkom stolu.
  • Kutije su bile duboke i obložene čojom iznutra kako bi se prigušio zvuk.
  • Birač bi dobio malu gumenu kuglicu od predsednika biračkog odbora.
  • Da niko ne bi znao za koga je glasao, birač je morao da zavuče stisnutu šaku u svaku od kutija redom.
  • U onoj kutiji koja je pripadala njegovom favoritu, birač bi nečujno ispustio kuglicu.

Ovakav sistem zadržao se sve do uvođenja čuvenih "ćoravih kutija" nakon Drugog svetskog rata, koje su funkcionisale na sličnom principu, ali u potpuno drugačijem političkom sistemu.

Žene i vojnici bez prava glasa

Demokratija dvadesetih godina bila je strogo ograničena. Pravo glasa imali su isključivo muškarci koji su navršili 21 godinu. Ženama je učešće u političkom životu i izlazak na birališta bio strogo zabranjen, a to pravo će u Srbiji steći tek nakon Drugog svetskog rata, 1945. godine.

Pored žena, pravo glasa je bilo uskraćeno i aktivnim oficirima, podoficirima i vojnicima, kako bi se vojska formalno distancirala od stranačke politike i dnevnih previranja koja su u to vreme potresala državu na čijem je čelu bio kralj Aleksandar I Karađorđević.

Kako se glasa na parlamentarnim izborima u Srbiji: Vodič od ulaska na biračko mesto do ubacivanja listića

Izbori se bliže, proverite da li ste u biračkom spisku: Evo šta da uradite ako primetite grešku

BONUS VIDEO:

35:42
15.09.2026.U KAKVIM USLOVIMA ĆE SE ODRŽATI PARLAMENTARNI IZBORI U SRBIJI? Izvor: Kurir TV