- Ana Čupić je ispričala kako su ona i Aleksandar, posle selidbe iz Beograda u Sopot, počeli da gaje voće i povrće za svoje potrebe.
- Porodično gazdinstvo vremenom je preraslo u organsku proizvodnju bez pesticida, a prvi sertifikovani proizvodi stigli su 2020. godine.
Aleksandar Čupić je novi predsednik Narodne skupštine Srbije, a njegova supruga Ana, po zanimanju lekarka opšte prakse, je u razgovoru za "Kurir" 2020. godine otkrila kako su njih dvoje počeli da se bave poljoprivredom i da paralelno sa tim šire svoju porodicu (imaju čak šestoro dece) i budu uspešni i u "primarnim" zanimanjima.
Živeli su u Beogradu, pa su prešli u Sopot. Želeli su veliku kuću, dvorište, slobodu i taj život na selu ih je brzo podstakao da počnu da se bave gajenjem voća i povrća za svoje potrebe.
Kako je ona objasnila tada, posebno su vodili računa da u proizvodnji ne koriste pesticide. Uvek su vodili posebno računa i da njihova zemlja bude sačuvana od hemikalija i njihovo gazdinstvo danas važi za jednod od najuspešnijih na području Beograda.
"Nismo mi planirali da se bavimo poljoprivrednom proizvodnjom. Ja sam u to vreme radila u Beogradu, suprug je takođe radio u Beogradu.
Birali smo mesto koje je dovoljno blizu Beogradu i koje je dobro povezano, da bismo mogli da živimo ovde, a da putujemo za Beograd i tamo radimo. Tako da, posle toga sam počela da radim u Domu zdravlja u Sopotu.
I krenuli smo polako. U stvari, nismo ni mislili da ćemo dovde stići, jer se ta potreba za baštom naravno pojavljivala kad je prvo dete stiglo, onda je bila potreba da dobije neko zdravo povrće, voće", započela je Ana.
O uzgoju organske hrane
Porodični posao se širio postepeno iz godine u godinu. Paralelno sa tim rasla je i porodica, Aleksandar i Ana imaju čak šestoro dece, pa je cela porodica uvek imala najzdraviju moguću hranu na stolu.
"Meni je jako smetalo što poslednjih godina nismo mogli, ja bar nisam mogla, da nađem neki paradajz ili bilo kakvo povrće na koje sam navikla u selu. Moji su stalno imali neku baštu, ja sam vrlo često odlazila u selo.
Prosto mi to voće i povrće više nije imalo taj ukus kad ga kupim u marketu. Takođe sam i videla koliko se danas koriste pesticidi, koliko su ljudi uopšte nekritički prema tome šta i koliko prskaju, i koliko je u stvari tu neznanja.
To su različite vrste luka, rotkvica, salate, spanać, blitva, paradajz, paprika, krastavac, keleraba, muskatne tikve, kukuruz šećerac, krompir, luk, šargarepa, cvekla, sve ono što mi koristimo, što je nama bilo interesantno, što ja koristim u kuhinji, meni je to bilo interesantno da proizvedem, pre svega za svoju porodicu, a sad i za druge. Ono što je bitno, što se mi uvek trudimo da svakom svom kupcu damo ekstra kvalitet.
Znači, bez obzira, neka je sveže, neka je nešto i prerađeno, pošto mi pravimo od tog našeg svežeg i neke prerađevine, trudimo se da uvek bude ekstra kvalitet. I onda ljudi to prepoznaju. Mislim, naš paradajz kad uđe u radnju, već su ga ljudi prozvali mirišljavi paradajz, zato što čitava radnja zamiriše od njega", dodala je ona.
Organski status
Organski status dobili su u leto 2018, pa je tog proleća 2020. godine stiglo i prvo sertifikovano organsko povrće i voće. Prodaju ga najviše na kućnom pragu, u nekoliko radnji na Vračaru, a sve češće i preko interneta.
"Sve manje ljudi ima vremena da ode negde u radnju i da nešto bira i očima i prstima. Međutim, onda je jako bitno da kad jednom probaju vaš proizvod, oni steknu poverenje da je to stvarno to i da će svaki put da dobiju isti kvalitet. I onda nemate problema praktično sa plasmanom", navodi Ana.
Izgradili su četiri plastenika zahvaljujući subvencijama Grada Beograda. Tako su ubrzali proizvodnju.
"U tom smislu, mnogo su nam pomogli, jer različito je prosto napraviti povrće u ovakvom plasteniku i u nekom niskom tunelu gde vi morate da budete savijeni. Ljudi sad kad pomisle plastenik, oni pomisle velika vrućina, težak rad, ali ja sam u ovakvom plasteniku letos radila od 12 do 2, kad mi je najmlađe dete spavalo", ističe Ana u intervjuu od pre šest godina.
BONUS VIDEO: