Ratko Mladić, koji je preminuo danas u 84. godini, rođen marta 1943. u selu Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina. Imao je dve godine kada su mu oca ubile ustaše. Završio je Vojno-industrijsku školu u Zemunu "Teleoptiku", Vojnu akademiju KOV, Komandno-štabnu akademiju (kao prvi u klasi, sa ocenom 9,57).
Završio je vojno-industrijsku školu u Zemunu, Vojnu akademiju kopnene vojske i Komandno-štabnu akademiju u Beogradu. Nakon završene Vojne akademije 27. septembra 1965. ušao je u stalni sastav Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Oficirsku karijeru započeo je u činu potporučnika u Skoplju (Makedonija) kao komandir automatičarskog voda u puku. Službovao je i u Štipu. Prošao je sve komandne dužnosti, zaključno s dužnošću komandanta brigade.
Za načelnik Odeljenja za nastavu u Trećoj armijskoj oblasti u Skoplju imenovan je 1989. i na tom mestu bio do juna 1991. kada je postao pomoćnik komandanta za pozadinu u Prištinskom korpusu.
Na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačen je u Knin, gde je komandovao Kninskim korpusom. U čin general-potpukovnika vanredno je unapređen 4. oktobra 1991. godine.
Ukazom krnjeg Predsedništva SFR Jugoslavije od 25. aprila 1992. raspoređen je za načelnika štaba Komande Druge armijske oblasti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
U maju 1992, kada se JNA povukla iz BiH, Mladić je imenovan za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Na tom položaju je bio do decembra 1996. godine. Čin general-pukovnika dobio je 14. juna 1994.
Mladić je sa vojskom 11. jula 1995. ušao u Srebrenicu, grad u istočnoj Bosni sa većinskim muslimanskim stanovništvom, koji je bio pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Mladić je preuzeo grad i u narednih nekoliko dana, proterao kompletno stanovništvo, a snage UN su napustile ovu enklavu. Prema kasnijim nalazima Haškog tribunala, u tim događajima stradalo je više od 7.500 ljudi, pretežno muškaraca.
Bez obzira na to što ga haška optužnica nije teretila za dela u tom periodu, za vlasti u Hrvatskoj Mladić predstavlja oličenje proterivanja hrvatskog stanovništva sa tih prostora, te granatiranja Zadra i Šibenika.
Zapadni novinari ga opisuju kao bahatog i arogantnog oficira, bojali su ga se čak i njegovi najbliži saradnici. Potvrdio je to kasnije i general Radislav Krstić, koji je osuđen zbog zločina u Srebrenici.
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995, kojim je okončan rat u BiH, i promene na čelu RS, Mladić je, u oktobru naredne godine smenjen sa dužnosti komandanta VRS, a potom penzionisan, ukazom tadašnje predsednice RS Biljane Plavšić.
Po prestanku aktivne vojne službe Mladić je nekoliko godina živeo u Beogradu. Ukazom bivšeg predsednika SR Jugoslavije, Vojislava Koštunice 16. juna 2001. godine Mladić je "skinut sa evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije". Ukazom predsednika RS od 28. februara 2002. Mladić je "razrešen profesionalne vojne službe".
Načelnik Vojno-bezbednosne agencije SCG Svetko Kovač u intervjuu za "Blic" 29. juna 2005. rekao je da je Mladić boravio u svojoj kući na Banovom Brdu u Beogradu i da mu je VJ povremeno pružala smeštaj u nekom od svojih objekata do 2002. godine. Od tada mu se gubi trag.
Komandant VRS
Aprila 1992. Mladić je prekomandovan u Sarajevo, postaje zamenik komandanta druge vojne oblasti. Istog meseca je počeo rat u BiH, počinje blokada Sarajeva. Skupština Republike Srpske 12. maja 1992. usvaja svoje strateške ciljeve, od kojih je prvi i najvažniji stvaranje etnički čiste države za srpski narod.
Izvršenje zadatka je povereno upravo Mladiću koji postaje komandant Vojske Republike Srpske. Mladić lično komanduje opsadom Sarajeva. On ističe kako se u Sarajevu gađaju samo vojni ciljevi, ali njegove naredbe koje radio-vezom izdaje artiljercima odaju karakter te operacije, ali i operacija koje se izvode u drugim krajevima BiH.
"Direktinim pogocima držite pod vatrom predsedništvo i skupštinu. Tuci i Pofaliće, tamo nema mnogo srpskog življa; da im razvučemo pamet njihovu", glasilo je jedno od njegovih naređenja.
Opširna optužnica
Opsada Sarajeva će kasnije postati jedna od tačaka optužnice koju protiv Ratka Mladića podiže Haški tribunal. A sama optužnica je opširna i obuhvata razne zločine koji se u ratu mogu počiniti: ubistva i progon civilnog stanovništva, zatvaranje ljudi u koncentracione logore u kojima se muče i ubijaju, izgladnjuju, ali i seksualno zlostavljaju, granatiranje i uništenje sela i gradova, verskih objekata.
Optužba navodi kako nijedno od ovih dela nije moglo biti izvedeno bez znanja i naredbe Ratka Mladića. On se teretio i da je juna 1995. uhapsio više od 280 međunarodnih posmatrača i pripadnika plavih šlemova, te ih koristio kao žive štitove tokom napada NATO-a. Prva optužnica protiv Mladića je podignuta jula 1995, upravo u danima kada je general na čelu VRS ulazio u Srebrenicu.
Posebna komisija Republike Srpske je deset godina nakon zločina u Srebrenici rekla da se radi o 7.800 ljudi. Novembra iste godine je u optužnicu protiv Ratka Mladića uvršteno i delo genocida u Srebrenici.
Savetnik u Generalštabu VJ
Sam Mladić postaje teret kada je potpisan mirovni sporazum u Dejtonu, decembra 1995. Godinu dana kasnije smenjen je sa funkcije komandanta VRS. Ipak, i dalje uživa veliku podršku javnosti i političara, kako u RS, tako i u Srbiji gde je dobio funkciju savetnika u Generalštabu Vojske Jugoslavije.
U Beogradu je potpisan i nalog o njegovom penzionisanju, februara 2002.
Marta 1994. njegova kćerka Ana je se ubila. Mnogi kažu upravo zbog toga što nije mogla da se suoči sa onim što je njen otac radio. Ubila se pištoljem svog oca, onim koga je dobio kao najbolji pitomac Vojne akademije.
Hapšenje Ratka Mladića
Ratko Mladić je uhapšen 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo, kraj vojvođanskog grada Zrenjanina, u kući jednog od njegovih rođaka.
Pet dana kasnije, Mladić će biti isporučen Međunarodnom tribunalu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
U novembru 2017. godine, Haški tribunal osuđuje Mladića na doživotnu kaznu zatvora utvrđujući da je kriv za deset od jedanaest tačaka optužnice, među kojima su genocid, proterivanje, ubistva, nečovečno postupanje prilikom proterivanja stanovništva iz Srebrenice, ubistva, teror i napadi na civile u Sarajevu, a Mladić je na presudu uložio žalbu.
BONUS VIDEO: