"Nama je potrebna snažna vojska, kako bi druga strana odustala od rata": Ovo je pismo koje je Đinđić poslao Mladiću

U pismu iz 1994. godine tadašnji predsednik Demokratske stranke hvalio je Vojsku Republike Srpske i njenog komandanta, poručujući da je ona potrebna kako bi se sprečio nastavak rata. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Malte Ossowski/SVEN SIMON / AFP / Profimedia/EPA/MARTIN MEISSNER POOL
  • Ratko Mladić sahranjen je na beogradskom groblju na Vidikovcu, uz prisustvo porodice, prijatelja, saboraca i građana.
  • Posle sahrane ponovo je aktuelizovana čestitka koju mu je 1994. uputio Zoran Đinđić povodom Dana Vojske Republike Srpske.
  • U pismu je Đinđić pohvalio Vojsku Republike Srpske i naveo da mala, ali narodna vojska može da sačuva državu i zaštiti narod.

Ratko Mladić juče je sahranjen na beogradskom groblju na Vidikovcu, nakon što je preminuo prošle nedelje u Hagu. Njegovoj sahrani prisustvovali su članovi porodice, prijatelji, nekadašnji saborci i brojni građani koji su došli da ga isprate.

Nakon njegove smrti i jučerašnjeg ispraćaja, u javnosti je ponovo aktuelizovana čestitka koju mu je pre više od tri decenije, 28. juna 1994. godine, uputio tadašnji predsednik Demokratske stranke Zoran Đinđić.

Đinđić je u pismu Mladiću čestitao Dan Vojske Republike Srpske, ali je tom prilikom i pohvalno govorio o vojsci kojom je general komandovao, ističući da je ona "primer kako jedna mala, ali narodna vojska može uspešno sačuvati državu i zaštititi narod".

Sudeći po onome što je stajalo u čestitki, vidi se da je Zoran Đinđić bio veliki poštovalac generala Ratka Mladića i vojske koju je on predvodio.

"Poštovani g. generale, U ime svih članova i Demokratske stranke i u moje lično ime, svim vojnicima, podoficirima, oficirima i Vama lično čestitam Dan Vojske Republike Srpske. Vojska Republike Srpske, nastala u ratu za slobodu je primer kako jedna mala, ali narodna vojska može uspešno sačuvati državu i zaštititi narod. Bez obzira na mirovne pregovore, čiji uspeh svi želimo, nama je potrebna snažna vojska, kako bi druga strana odustala od namere da nastavi rat. Nadam se da će srpski narod, kao i Vojska Republike Srpske već sledeći Vidovdan doćekati u miru. S poštovanjem, dr Zoran Đinđić", navodi se u pismu.

Kako je Đinđić govorio o Hagu 2003.

Premijer Srbije te 2003. godine Zoran Đinđić bio je pod pritiscima Zapada da isporuči Hagu tražene srpske generale, a sa druge strane želeo je da razgovore o Kosovu prebaci iz SAD u EU.

Zoran Đinđić rekao je tada na jednoj konferenciji da nije dobio "nikakve garancije da se general Ratko Mladić ne nalazi u Srbiji", ali je dodao da je, u razgovoru sa američkim diplomatom, napomenuo i da Vlada Srbije "do sada iz inostranstva nije dobila nijednu informaciju koja bi bila pouzdan nagoveštaj da je Mladić na teritoriji Srbije".

"Za Mladićem, sa naše strane, ne postoji nagrada. On je na spisku za Hag, a svi koji su na spisku za Hag, a nađu se na teritoriji Srbije, po Saveznom zakonu, biće privedeni i prosleđeni u Hag. Ja ne znam gde je Mladić. U Bezbednosno-informativnoj agenciji tvrde da ne znaju gde su Šljivančanin i Radić, ali mislim da bi time više trebalo da se pozabave. Oni se nalaze na tertoriji Srbije, sa visokim stepenom verovatnoće", izjavio je tada Đinđić i napomenuo da bi njihov odlazak u Hag bio "vrhunski patriotski čin kojim bi se Srbija oslobodila stalnih pritisaka ı uslovljavanja".

"Da od mene traže da dođem u Hag da bih pomogao svojoj zemlji, ja bih sutra otišao, a ja nisam tako veliki patriota kao gospodin Mladić i gospodin Šljivančanin", naglasio je Đinđići te 2003. godine.

On je istakao da "u organizaciji policijske službe mora veći akcenat da se stavi na suzbijanje narko kriminala", da je potrebno formirati posebnu upravu za to, pošto je narko kriminal "centralni vid kriminala".

"Postoje i neke informacije da u Srbiji postoje i privatne mreže koje prisluškuju i imaju bolju tehniku nego policija za prisluškivanje telefona", rekao je tada Đinđić.

Po njegovim rečima, podizanje nivoa unutrašnje bezbednosti je jedan od prioriteta u reformama i jedna od temeljnih operacija u uspostavljanju moderne države u Srbiji, pošto je država moderna ako ima monopol nad raspolaganjem fizičkom silom i ako se ona reguliše zakonom.

"Mi smo nasledili pluralizam nosilaca fizičke sile, a jedan deo je izvan institucija i izvan zakona. Naš zadatak je da, analizirajući rad same službe, način delovanja i opremljenost, stvorimo servis", tvrdio je Đinđić tada i dodao da tehnički deo kriminalističke policije u Srbiji ne odgovara očekivanjima građana, kao i da se sa tom tehnikom "ne mogu otkrivati tragovi i pripremati dokazi".

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Bivši telohranitelj Đinđića otkriva detalje atentata Izvor: Kurir televizija