Može li Priština da ospori nadležnost Specijalizovanih veća? Sramotni plan Albanaca nakon presuda u Hagu

Nakon osuđujuće presude nekadašnjim liderima OVK, Priština različitim inicijativama pokušava da ospori nadležnost pravosudnih institucija sa sedištem u Hagu. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Screenshot
  • DPK je podnela predlog izmena zakona o Specijalizovanim većima, uz zahtev da se njihov mandat ograniči na navode iz izveštaja Dika Martija. Sagovornici ocenjuju da se nadležnost tog suda ne može ukidati političkom odlukom.
  • Advokati poručuju da je jedini pravni put žalba i da Ustavni sud tzv. Kosova nema ulogu revizora presuda Specijalizovanih veća. EU je ponovila podršku nezavisnom radu suda u Hagu.

Osuđujuća presuda nekadašnjim vođama OVK prošle nedelje zabrinula je i Prištinu i Beograd. Dok Priština različitim inicijativama pokušava da ospori nadležnost pravosudnih institucija sa sedištem u Hagu, Beograd upozorava na mogućnost da poslednju reč ima Ustavni sud, od kojeg deo javnosti na tzv. Kosovu očekuje da preispita odluke Specijalizovanih veća.

Sagovornici Kosovo onlajna ukazuju da se pravosudne institucije ne mogu ukidati ili menjati zbog nezadovoljstva jedne od strana u ovom postupku, pa ni odlukama Skupštine, ali i da Ustavni sud nema ulogu revizora presuda Specijalizovanih veća.

Nezadovoljni osuđujućom presudom za ratne zločine nekadašnjim vođama OVK, Demokratska partija Kosova podnela je juče Skupštini tzv. Kosova Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu.

Predsednik te stranke Bedri Hamza je objasnio da je cilj predloga izmena i dopuna pravnog okvira po kojem funkcionišu Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo, ograničavanje nadležnosti Specijalizovanih veća na konkretne navode iz izveštaja Dika Martija, dok bi se slučajevi koji ne spadaju u njegovu nadležnost prebacivali na tzv. Kosovo.

Hamza je kazao da Skupština treba da preuzme svoju ustavnu i zakonodavnu odgovornost tako što će ozbiljno razmotriti zakonske odredbe kojima se uređuje rad Specijalizovanih veća.

"Skupština ima odgovornost da preispita zakon kada smatra da on ne odražava svrhu zbog koje je usvojen. Predlog zakona to čini, jer zahteva da optužbe imaju konkretnu vezu sa navodima zbog kojih je ovaj sud osnovan. Ne opštu vezu i ne beskonačna tumačenja. Ne proširenje mandata samo zato što se neki događaj dogodio tokom rata. Mora da postoji jasna veza sa misijom zbog koje je ovaj mehanizam osnovan. Predlog zakona predviđa da, kada neki slučaj ne spada u ovu nadležnost, bude prebačen na Kosovo, zajedno sa spisima, dokazima i materijalima. Pravda se nastavlja, ali se nastavlja tamo gde zakon kaže da treba da se nastavi", rekao je Hamza.

Prema njegovim rečima, izmenama i dopunama Specijalni sud se ne ukida, već mu se vraća mandat zbog kojeg je osnovan.

"Njime se određuje da se bavi konkretnim navodima zbog kojih je osnovan i da je povezan sa izveštajem Dika Martija. Za ostale ratne zločine i dela koja nisu direktno povezana sa tim navodima odgovornost preuzimaju pravosudne institucije Kosova. Nijedan slučaj se ne zatvara samo zato što izlazi iz nadležnosti Specijalnog suda. Ako neki slučaj ne spada u njegovu nadležnost, on se prebacuje na Kosovo. Predlog zakona ne stvara pravnu prazninu", naglasio je Hamza.

Farsična razmišljanja

Advokat Novak Lukić izjavio je za Kosovo onlajn da nije video inicijativu za promenu Zakona o specijalizovanim većima koju je podnela Demokratska partija Kosova, ali smatra da ne postoji pravni način na koji može da se nekakvom incijativom ili odlukom Skupštine tzv. Kosova ospori nadležnost tih institucija.

"Ovako razmisljajući sad da, u bilo kom unutrašnjem pravnom sistemu, da ne govorimo o međunarodnom pravnom sistemu, imate da sud donese neku odluku, pa nekome se ne sviđa ta odluka i zbog toga hoće da ukida taj sud. To je farsično razmišljanje vezano za vladavinu prava", predočio je Lukić.

Ukazuje da se takva inicijativa ne bi mogla odraziti na tekući postupak protiv Tačija i drugih vođa bivše OVK, "ako im je to bila ideja".

On naglašava da je takva inicijativa pre svega politička tema i ukoliko je parlament donese, trebalo bi da bude predmet analize onih koji su osnivali Specijalizovana veća, odnosno Evropske unije.

"Kakve bi bile posledice, to je stvar političke ocene, ali svakako onih koji su uspeli da se dogovore sa kosovskim vlastima. Sada da se to ukida, jer je neko nezadovoljan odlukom, je van pameti", ponavlja Lukić.

Politika ispred prava

Advokat Fehmije Gaši Bitići saglasna je da političke inicijative ne mogu uticati na odluke koje donose Specijalizovana veća u Hagu i da je put za njihovu promenu žalbeni postupak.

"Ove inicijative stranaka neće imati nikakav uticaj na odluku koju je Sud doneo. Jedini pravni i mogući stvarni uticaj jeste da se odbrana ojača snažnim argumentima i podnese žalba, kako bi se presuda osporila pred Apelacionim sudom i promenila u njihovu korist", rekla je Gaši Bitići.

Ona je ocenila da je za ukidanje Specijalizovanih veća potrebno sprovesti brojne procedure, ističući da ovaj sud ne funkcioniše kao uobičajene institucije.

Žalbe do Ustavnog suda

Paralelno sa inicijativom DPK, advokati nekadašnjih vođa OVK najavili su žalbe na prvostepene presude kojima su Hašim Tači, Jakup Krasnići, Kadri Veselji i Redžep Seljimi osuđeni za ratne zločine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković upozorili da postoje još najmanje dve instance gde presuda protiv lidera OVK može biti osporena. Procenjuje se da bi drugostepeni postupak mogao potrajati do godinu dana, a onda bi mogla uslediti žalba i Ustavnom sudu.

"Moramo da imamo na umu koji je to sud osudio Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija. U pitanju je tzv. kosovski sud – ovde nije reč ni o kakvom međunarodnom sudu. U pitanju je Specijalizovano veće koje je 2017. godine u tzv. Skupštini Prištine osnovano, ali je izmešteno u Hag iz bezbednosnih razloga", podsetio je Petković.

Advokat Dragan Pašić objašnjava za Kosovo onlajn da je sud u prvom stepenu pretresni panel koji je osudio nekadašnje vođe OVK, među kojima je i Hašim Tači, da zatim slede i veća Apelacionog i Vrhovnog suda Kosova, dok je veće Ustavnog suda Kosova u Hagu postavljen kao najviši, četvrti stepen.

Dodaje da je važno naglasiti da to veće Ustavnog suda, koje ima sedište u Hagu, nije deo Ustavnog suda tzv. Kosova, pa samim tim nijedna pravosudna institucija koja ima sedište na Kosovu ne može da utiče na pravosudne institucije koje su izmeštene u Hagu.

"One imaju potpunu autonomiju u radu i donošenju odluka", naglasio je Pašić i ukazao da su u svim sudovima, izmeštenim u Hagu, međunarodne sudije.

Advokat Novak Lukić podseća i da je Posebno odeljenje Ustavnog suda Kosova i pre suđenja nekadašnjim vođama OVK pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu potvrdilo nadležnost te institucije da odlučuje o krivičnim delima iz okvira optužnice koja je podneta protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija.

Dodaje da je odbrana nekadašnjeg predsednika tzv. Kosova Hašima Tačija već u pretpretresnoj fazi podnosila inicijative Ustavnom sudu Kosova kojima je osporavana nadležnost Specijalizovanog veća i svi ti predlozi su odbijeni.

EU dosledno uz Specijalizovana veća

Portparol Evropske komisije Kristijan Vigand preneo je stav Evropske unije da Specijalizovana veća Kosova sprovode pravdu kroz poštene, nepristrasne i nezavisne sudske postupke, zasnovane na principu individualne krivične odgovornosti, podsećajući da osobe, osuđene u prvom stepenu, imaju pravo žalbe na takvu presudu.

On dodaje i da EU ne komentariše pojedinačne inicijative, ali nastavlja sa doslednom podrškom Specijalizovanim većima.

"Kosovska specijalizovana veća su nezavisna pravosudna institucija, osnovana odlukom Skupštine tzv. Kosova 2014. i 2015. godine, koja deluje u okviru pravnog sistema Kosova i čiji rad EU kontinuirano podržava. Njihov rad je važan za obezbeđivanje odgovornosti i zadovoljenje pravde za žrtve i njihove porodice iz svih kosovskih zajednica", predočio je Vigand.

U sažetku presude navodi se da je pretresni panel je utvrdio da su sva četvorica, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi, krivično odgovorni za ratne zločine proizvoljnog hapšenja i lišenja slobode 385 lica, surovo postupanje u odnosu na 49 lica, mučenje 303 lica i ubistvo 96 lica

Uprkos svemu, Pašić očekuje da u slučaju žalbenog postupka Veće Apelacionog suda potvrdi prvostepenu presudu.

"Apelacioni sud ima još dve mogućnosti, a to je da preinači prvostepenu presudu tako što će ih osloboditi ili da uvaži žalbu tužilaštva i osudi ih i za krivično delo za koje su oslobođeni u prvom stepenu, a to je za ratne zločine protiv čovečnosti", zaključio je Pašić.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Hašim Tači Izvor: Kurir

(Kosovo online/MONDO)