Od puške i fronta do glasačke kutije: Evo kako su žene u Jugoslaviji herojski izborile pravo glasa

Za razliku od Zapada, žene u Jugoslaviji pravo glasa nisu dobile lobiranjem, već su ga izvojevale sa puškom u ruci. Ono je krvlju plaćeno i zvanično ozakonjeno 1945. godine. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Wikipedia/ Muzej Istorije Jugoslavije, inv. br. 13303.
  • Žene u Jugoslaviji pravo glasa nisu dobile kroz lobiranje, već su ga izborile u Drugom svetskom ratu, uz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i radu AFŽ-a.
  • Zakon kojim su dobile opšte pravo glasa donet je 11. avgusta 1945. godine, a prvi put su glasale 11. novembra na izborima za Ustavotvornu skupštinu.

Dok su u mnogim zapadnim zemljama žene pravo glasa osvajale dugotrajnim građanskim protestima i lobiranjem, na našim prostorima put do glasačke kutije vodio je preko ratnog fronta. Pravo glasa za žene u Srbiji, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji, nije poklonjeno – ono je izvojevano u najtežim uslovima Drugog svetskog rata.

Predratna borba i zid ćutanja

Borba za žensko pravo glasa na teritoriji Jugoslavije imala je dug i turbulentan put. Tokom postojanja Kraljevine Jugoslavije, razne ženske organizacije su pokušavale da se izbore za političku ravnopravnost. Jedna od glavnih organizacija koja je predvodila ovu borbu bila je Ženska alijansa. Uprkos brojnim peticijama i apelima, država je ostajala gluva na njihove zahteve, a politička prava su ostala isključivo u rukama muškaraca.

Antifašistički front žena i revolucija ravnopravnosti

Ono što decenije građanskog aktivizma nisu uspele da promene, promenio je Drugi svetski rat. Žene su masovno uzele učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi, rame uz rame sa muškarcima.

Ključnu ulogu odigrao je Antifašistički front žena (AFŽ), masovna organizacija koja je mobilisala žene ne samo za ratne napore, već i za političko i društveno opismenjavanje. Kroz AFŽ, žene su se izborile za pravo na rad u javnoj sferi i utabale put ka političkoj ravnopravnosti. Njihovo revolucionarno iskustvo, hrabrost na frontu i ogroman društveni ugled koji su stekle kao partizanke, doveli su do toga da im se više nije moglo uskratiti pravo da odlučuju o sudbini zemlje.

Istorijski avgust i prvi izlazak na birališta

Formalno pravno, ova borba je krunisana 11. avgusta 1945. godine, kada je donet zakon kojim su žene u Jugoslaviji konačno i zvanično dobile opšte pravo glasa. Treba napomenuti da je ovo pravo u okviru partizanskog pokreta bilo potvrđeno još 1941. godine, ali je avgusta 1945. ozakonjeno za nivo cele države.

Nedugo nakon donošenja zakona, usledio je i istorijski trenutak u praksi. Nakon toga, 11. novembra 1945. godine, žene su u Jugoslaviji prvi put iskoristile svoje novostečeno pravo.

Izašle su na izbore za Ustavotvornu skupštinu, a AFŽ je izdao i poseban proglas pozivajući žene da učestvuju na ovim istorijskim izborima. To nije bio samo običan glasački dan, već trenutak kada su žene, nakon podnetih ogromnih žrtava u ratu, konačno prepoznate kao punopravne građanke svog društva.

Kako su izgledali izbori u Jugoslaviji

Kako su izgledali prvi višestranački izbori u Srbiji

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Vesna Rivas: Dan kada će se održati izbori u Americi ima veoma povoljan kod po Trampa! Izvor: Kurir televizija