Četiri radna dana, a ista plata: Šta donosi predlog Studentske liste i da li je to moguće u Srbiji?

Studentska lista predlaže dobrovoljni prelazak na četvorodnevnu radnu nedelju sa istom platom (32 sata rada). Dok neke domaće firme ovo već uspešno primenjuju, stručnjaci upozoravaju na izazove u praksi. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: EPA/MARKO DJOKOVIC
  • Studentska lista predlaže dobrovoljni prelazak na četvorodnevnu radnu nedelju od 32 sata, uz istu platu, ali bez obaveze za sve poslodavce.
  • Neke firme u Srbiji već rade po tom modelu, dok iskustva iz Britanije, Portugala i drugih zemalja pokazuju bolje raspoloženje zaposlenih i uglavnom stabilne rezultate.
  • Za primenu u Srbiji bile bi potrebne izmene zakona, a ključni izazov ostaje veća produktivnost i reorganizacija rada.

Četvorodnevna radna nedelja bez smanjenja plate jedna je od mera predviđenih programom Studentske liste. Ideja je da zaposleni umesto 40 rade 32 sata nedeljno, uz zadržavanje pune zarade. Međutim, predlog ne podrazumeva obavezno uvođenje ovog modela za sve poslodavce.

Raditi od ponedeljka do četvrtka, a petak, subotu i nedelju imati slobodne, uz nepromenjenu platu, za mnoge zaposlene zvuči kao idealan raspored. Ipak, da bi ovakav sistem funkcionisao, prema analizi portala Kamatica, poslodavci moraju da pronađu način da posao koji se sada obavlja za pet dana organizuju za četiri.

Program Studentske liste predviđa mogućnost dobrovoljnog prelaska na 32-časovnu radnu nedelju, što znači da bi kompanije same odlučivale da li mogu da organizuju takav način rada.

U Srbiji neki već rade četiri dana nedeljno

Četvorodnevna radna nedelja nije nepoznanica u Srbiji. Pojedine domaće kompanije već su isprobale ovakav model. Jedna od njih je Mikroelektronika, čiji je vlasnik Nebojša Matić.

Zaposleni u proizvodnji rade četiri dana nedeljno, a petak im je slobodan.

"Posle uvođenja ovog sistema plate su povećane za 20 do 25 odsto, dok je prosečna zarada premašila 2.000 evra", rekao je Matić nedavno medijima.

Sličan model uvela je i kompanija ManpowerGroup Srbija, koja je nakon petomesečnog testiranja odlučila da pređe na četvorodnevnu radnu nedelju. Prema tadašnjim navodima, zaposleni su zadržali iste plate, a produktivnost je povećana.

Gde se već radi četiri dana nedeljno?

Četvorodnevna radna nedelja nije novina u svetu, ali se ne primenjuje svuda na isti način. Istraživanje portala Kamatica pokazuje da je Island među prvim zemljama sproveo opsežne eksperimente sa skraćivanjem radnog vremena na 35 do 36 sati nedeljno, bez smanjenja plata. U Velikoj Britaniji je 61 kompanija sa oko 2.900 zaposlenih testirala kraću radnu nedelju, dok je u Portugalu sličan eksperiment obuhvatio 41 kompaniju i više od 1.000 radnika.

Belgija je otišla drugim putem, omogućivši zaposlenima da puno radno vreme rasporede na četiri duža radna dana, bez smanjivanja ukupnog broja sati. Jedan od najkonkretnijih primera dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gde zaposleni u lokalnoj upravi emirata Šardža od 2022. godine rade četiri dana nedeljno, dok petkom, subotom i nedeljom odmaraju.

Ipak, nijedna od ovih zemalja nije uvela univerzalnu obavezu da svi zaposleni rade 32 sata nedeljno uz nepromenjenu platu.

Šta pokazuju rezultati?

Jedan od najpoznatijih eksperimenata sproveden je u Velikoj Britaniji tokom 2022. godine. U njemu je učestvovala 61 kompanija sa približno 2.900 zaposlenih. Rezultati su pokazali da je 71 odsto radnika prijavilo manje simptoma profesionalnog sagorevanja, dok je 39 odsto osećalo manje stresa. Prihodi kompanija koje su dostavile odgovarajuće podatke ostali su uglavnom stabilni.

U Portugalu je 95 odsto kompanija koje su učestvovale u pilot-projektu pozitivno ocenilo iskustvo. Radno vreme smanjeno je u proseku za 13,7 odsto, a radnici su prijavili manje umora i bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Ovi rezultati, međutim, ne znače da bi svaka kompanija mogla da ostvari iste efekte. Reč je o odabranim poslodavcima koji su pristali da učestvuju u eksperimentima, a ne o celim nacionalnim privredama.

Može li ovakav sistem da funkcioniše u Srbiji?

Prema važećem Zakonu o radu, puno radno vreme u Srbiji iznosi 40 časova nedeljno. Poslodavac može opštim aktom da odredi kraće puno radno vreme, ali ne kraće od 36 časova. Zato bi za uvođenje 32-časovne nedelje kao punog radnog vremena bile potrebne izmene zakonskog okvira.

Najveći izazov bila bi produktivnost. Ako zaposleni za pet dana uradi određeni obim posla, prelazak na četiri dana uz istu platu znači da bi morao da ostvari isti rezultat za 20 odsto manje radnih sati.To praktično znači da bi produktivnost po satu morala da poraste za 25 odsto, ukoliko se obim posla ne promeni.

U kancelarijskim delatnostima deo uštede vremena moguće je ostvariti kroz kraće sastanke, automatizaciju i bolju organizaciju. Međutim, u fabrikama, trgovini, zdravstvu i drugim delatnostima koje zahtevaju stalno prisustvo zaposlenih, skraćivanje radnog vremena moglo bi da zahteva dodatno zapošljavanje ili reorganizaciju smena.

Da li bi plate ostale iste?

Prema predlogu Studentske liste, zaposleni koji pređu na četvorodnevnu radnu nedelju zadržali bi istu zaradu.

Na primer, radnik koji mesečno prima 100.000 dinara nastavio bi da prima isti iznos, ali bi umesto 40 radio 32 sata nedeljno. Za poslodavca bi, uz nepromenjenu mesečnu platu, cena jednog sata rada porasla za 25 odsto.

Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko ocenio je za N1 da je ovakav model realan ukoliko ostane dobrovoljan, posebno u sektorima visoke produktivnosti, gde bi kompanije time mogle lakše da privuku stručne radnike.

Da li nas čeka produženi vikend?

Iskustva drugih zemalja pokazuju da kraća radna nedelja može uspešno da funkcioniše u određenim delatnostima, bez smanjenja zarada i uz očuvanje poslovnih rezultata. Ipak, četvorodnevna radna nedelja nije isto što i četiri dana po deset sati. Belgijski model, na primer, omogućava drugačiju raspodelu postojećeg fonda sati, dok predlog Studentske liste podrazumeva njihovo stvarno smanjenje.

Za Srbiju bi prvi korak mogao da bude dobrovoljno testiranje modela u kompanijama koje za to imaju uslove. Tek nakon praćenja troškova, produktivnosti i zadovoljstva zaposlenih moglo bi se pouzdanije proceniti koliko bi takav sistem bio primenljiv u različitim delovima privrede.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Studenti u blokadi konferencija za medije Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

 (Kamatica/MONDO)