Ovo su potpredsednici Skupštine Srbije: Među njima najmlađa sa "Studentske liste", akademski slikar i lekari

Za nove potpredsednike Skupštine Srbije sinoć su izabrani Jelena Petrović, Lidija Dimitrijević, Marija Bjelobrk, Sara Valentik, Tibor Lazar i Adem Mavrić. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: MONDO/Petar Aleksić/Facebook/Blokada Filozofskog Fakulteta/parlament.gov.rs/Insajder Video
  • Parlament je izabrao šest potpredsednika Narodne skupštine sa liste 'Studentske liste', među njima Jelenu Petrović, Lidiju Dimitrijević, Mariju Bjelobrk, Saru Valentik, Tibora Lazara i Adema Mavrića.
  • Za predsednika Skupštine ranije je izabran Aleksandar Čupić, za kog je glasalo 140 od 239 prisutnih poslanika.

Nakon što je za predsednika Narodne skupštine izabran Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za kog je glasalo 140 od 239 prisutnih poslanika, parlament je sinoć, nešto pre ponoći, izglasao i šest potpredsednika sa iste liste, Jelenu Petrović, Lidiju Dimitrijević, Mariju Bjelobrk, Saru Valentik, Tibora Lazara i Adema Mavrića.

Jelena Petrović

Rođena 10. jula 1974. godine u Kragujevcu, Republika Srbija. Završila Osnovnu školu "21. oktobar" i Prvu kragujevačku gimnaziju. Medicinski fakultet u Kragujevcu upisala školske 1993/1994. godine. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu 1999. godine, stručni ispit za doktora medicine položila 2000. godine.

Specijalizaciju iz interne medicine upisala na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu 2000. godine, a specijalistički ispit položila 2005. godine. Upisala užu specijalizaciju iz oblasti endokrinologije školske 2009/2010. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Zvanje endokrinologa stiče 2017. godine na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu.

Foto: parlament.gov.rs

Od 2005. godine u stalnom radnom odnosu u Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, UKC Kragujevac. Trenutno obavlja funkciju pomoćnika rukovodioca Klinike. Koistraživač u brojnim kliničkim istraživanjima u periodu 2011–2025. godina. Udata, suprug Nenad Živković.

Lidija Dimitrijević

Prof. dr Lidija Dimitrijević rođena je 26. marta 1966. godine u Nišu, gde i živi.

Medicinski fakultet u Nišu upisala je 1984. godine, a diplomirala je 1990. Na istom fakultetu je 1993. godine odbranila magistarsku tezu iz fizikalne medicine i rehabilitacije, dok je doktorsku disertaciju iz iste oblasti odbranila 2001. godine. Specijalistički ispit iz fizikalne medicine i rehabilitacije položila je 1996. godine, a subspecijalizaciju iz dečje fizijatrije završila je 2018. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Profesionalnu karijeru započela je 1991. godine u Domu zdravlja Doljevac, gde je do 1996. radila kao lekar opšte prakse. Od 1996. godine zaposlena je na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničkog centra Niš kao specijalista fizijatar i subspecijalista dečji fizijatar.

Paralelno sa kliničkim radom, gradi i akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu u Nišu na predmetu Fizikalna medicina i rehabilitacija, kao asistent od 2000. godine, docent od 2007, vanredni profesor od 2012, dok je u zvanje redovnog profesora izabrana 2017. godine.

Članica je Srpskog lekarskog društva i Udruženja fizijatara Srbije, kao i Evropske akademije za dečji invaliditet (EACD), u kojoj obavlja funkciju nacionalnog koordinatora za Srbiju. Tečno govori engleski jezik i poseduje sertifikat za izvođenje nastave na tom jeziku.

Autor je i koautor velikog broja naučnih i stručnih radova, monografija i publikacija, a redovno učestvuje i na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima kao predavač i moderator.

Marija Bjelobrk

Dr Marija Bjelobrk rođena je 20. januara 1976. godine u Novom Sadu, gde je završila osnovnu i srednju školu, a 1994. godine upisala Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.

Diplomirala je 12. jula 2001. godine sa prosečnom ocenom 9,58 i ocenom 10 na diplomskom ispitu, dok je stručni ispit položila 29. jula 2002. godine u Beogradu. Specijalizaciju iz interne medicine završila je 4. jula 2008. godine sa odličnim uspehom, a zvanje subspecijaliste kardiologije stekla je 27. februara 2014. godine odbranom rada „Značaj određivanja parametara arterijske krutosti kod bolesnika sa koronarnom bolešću“. Doktorske akademske studije na novosadskom Medicinskom fakultetu upisala je školske 2012/2013. godine.

Od 1. juna 2004. godine stalno je zaposlena na Klinici za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici, gde više od dve decenije radi u dijagnostici, lečenju i praćenju pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima.

Paralelno sa kliničkom praksom, bavi se i akademskim radom na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, od 2015. godine kao saradnik u nastavi, a od 2016. godine u zvanju asistenta.

Udata je i majka dvoje dece.

Sara Valentik

Sara Valentik rođena je 9. decembra 2000. godine u Novom Sadu, a živi u Bačkom Petrovcu. Master akademske studije završila je na Fakultetu političkih nauka i međunarodnih odnosa Univerziteta Mateja Bela u Banskoj Bistrici, na smeru političke nauke, sa radom na temu "Položaj slovačke nacionalne manjine u Srbiji i međudržavna srpsko-slovačka saradnja u oblasti manjinske politike".

Foto: Facebook/Blokada Filozofskog Fakulteta

Aktivna je članica Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije (IZOPS), kroz koju učestvuje u protestima i formulisanju zahteva prema institucijama za poboljšanje položaja malih i srednjih proizvođača, održivu poljoprivrednu proizvodnju i ostanak mladih na selu.

Pored poljoprivrede i nauke, uže oblasti njenog delovanja su ljudska i manjinska prava. Posebno se bavi položajem slovačke nacionalne manjine u Srbiji, zalažući se za očuvanje njenog jezika, kulture i identiteta, kao i za nezavisnost manjinskih institucija od političkih uticaja.

Maternji jezik joj je slovački, srpski i engleski govori na naprednom nivou (C2), a služi se i francuskim jezikom (B1).

Tibor Lazar

Tibor Lazar je akademski slikar, magistar likovnih umetnosti i gimnazijski nastavnik. Rođen je 1980. godine u Bečeju, a živi i stvara u Senti.

Osnovne studije slikarstva završio je 2004. godine na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, gde je 2008. godine stekao i zvanje magistra iz iste oblasti. Tokom 2006. i 2007. godine stručno se usavršavao na postdiplomskom programu iz likovnih umetnosti na švajcarskoj akademiji École Cantonale d’Art du Valais u Sijeru.

Foto: Facebook

Pored pedagoškog rada u gimnaziji, ostvario je zapaženu umetničku karijeru u zemlji i inostranstvu. U svom radu koristi različite medije, od klasičnog slikarstva i crteža, do spreja, umetničkih objekata i prostornih instalacija, pri čemu se tematski često oslanja na prostor i istoriju Vojvodine s kraja 19. veka, spajajući ih sa savremenim vizuelnim izrazom.

Dobitnik je više nagrada i redovno izlaže na samostalnim i grupnim izložbama i sajmovima umetnosti. Učestvovao je na međunarodnom rezidencijalnom programu GLO’ART u Belgiji, a Srbiju je dva puta predstavljao na velikoj međunarodnoj izložbi NordArt u Nemačkoj.

U svom javnom i društvenom delovanju posvećen je pitanjima kulture, obrazovanja i unapređenja položaja nacionalnih manjina.

Adem Mavrić

Adem Mavrić rođen je 1997. godine u Novom Pazaru, gde je i odrastao. Politika, međunarodni odnosi i načini na koje se države i kulture međusobno prepliću nikad mu nisu bili samo školska tema, bila su to pitanja o kojima jednostavno nije mogao da prestane da razmišlja.

Foto: Insajder Video/youtube

Osvojio je stipendiju za studije Međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sakarija u Turskoj. Odluka o studiranju vođena je i željom da živi u drugačijoj sredini i da upozna novu kulturu. Pet godina studija kreirala su mu akademski temelj koji je svesno oblikovao u pravcu diplomatije i rešavanja sukoba.

Tokom studija paralelno je radio u kompaniji koja se bavi međunarodnom prodajom i logistikom, a obavljao je i funkciju potpredsednika Balkanske studentske organizacije. Nakon diplomiranja, radio je na diplomatskim projektima gde se susreo sa diplomatijom u praksi, a ne samo na papiru.

Čupića čeka težak zadatak

Opomena u Skupštini "udara po džepu": Koliko zapravo košta kazna za poslanike?

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Evo kako Lidija Vukićević izgleda nakon incidenta ispred Skupštine Izvor: MONDO/Đorđe Milošević

 (MONDO)