- Branislav Šoškić, istaknuti ekonomista, profesor i državnik, rođen je 1922. u Gusinju, a preminuo 2022. u Beogradu.
- Tokom rata bio je u Narodnooslobodilačkom pokretu, učestvovao u oslobađanju Beograda, a posle rata izgradio je zapaženu akademsku karijeru na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
- Vodio je Institut za ekonomska istraživanja, bio na čelu CANU i obavljao važne državne funkcije, uz više od 400 naučnih radova i brojna priznanja.
Akademik Branislav Šoškić bio je jedan od najistaknutijih jugoslovenskih i srpsko-crnogorskih ekonomista, univerzitetski profesor i državnik. Rođen je 19. novembra 1922. godine u Gusinju, a preminuo 4. aprila 2022. godine u Beogradu.
Rani život i ratni put
Školovao se u Novom Pazaru i Beranama, gde je maturirao sa odličnim uspehom, a još kao gimnazijalac 1936. godine postao je član SKOJ-a. Studije je započeo 1940. godine na Beogradskom univerzitetu, ali ih je prekinuo izbijanjem Drugog svetskog rata, pridruživši se Narodnooslobodilačkom pokretu od 1941. godine.
Krajem te godine okupatori su ga uhapsili u Beranama i internirali u logore u Albaniji. U aprilu 1942. godine sa grupom logoraša doveden je u zatvor u Podgorici i izveden na streljanje na Ćemovskom polju, ali je razmenom ponovo vraćen u logor. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine postaje sekretar SKOJ-a, predsednik Antifašističke omladine sreza Berane i član KPJ. Kao politički komesar bataljona učestvovao je i u oslobađanju Beograda u oktobru 1944. godine.
Akademska karijera i rad u inostranstvu
Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1951. godine kao najbolji student u generaciji, gde je odmah započeo i univerzitetsku karijeru. Nakon doktorata 1954. godine, prošao je sva nastavnička zvanja, postavši redovni profesor na predmetu Ekonomske doktrine 1965. godine. Na istom fakultetu bio je i dekan u dva mandata tokom šezdesetih godina, kao i predsednik Saveta fakulteta.
Tokom bogate naučne karijere usavršavao se i predavao kao gostujući profesor i istraživač na nekim od najprestižnijih svetskih univerziteta, uključujući Kembridž i Sent Endruz u Velikoj Britaniji, kao i Harvard, Berkli, Univerzitet Južne Floride i Teksas Tek u Sjedinjenim Američkim Državama.
Naučne, društvene i državne funkcije
Više od dve decenije, od osnivanja 1961. do 1984. godine, nalazio se na čelu Instituta za ekonomska istraživanja u Beogradu. Bio je redovni član Crnogorske akademije nauka i umetnosti (CANU) od 1973. godine i njen predsednik od 1981. do 1985. godine, kao i predsednik Predsedništva i Saveta akademija nauka i umetnosti SFRJ. Takođe je bio član Evropske akademije nauka i umetnosti, prvi i doživotni predsednik Naučnog društva ekonomista, kao i rektor postdiplomskih studija i profesor emeritus Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija.
Pored naučnog rada, obavljao je i važne državne i zakonodavne funkcije. Bio je poslanik Savezne skupštine, predsednik Republičke zajednice obrazovanja Srbije, predsednik Jugoslovenske komisije za Unesko, kao i član i predsednik Predsedništva Crne Gore (1985–1986). Učestvovao je i u radu ključnih saveznih komisija za ekonomsku stabilizaciju i privredne reforme osamdesetih godina.
Nagrade, odlikovanja i naučni opus
Za svoj naučni, pedagoški i društveni rad dobio je najviša priznanja, među kojima su Nagrada AVNOJ-a, Oktobarska nagrada grada Beograda, Trinaestojulska nagrada, kao i Nagrada Beogradskog univerziteta za najbolji univerzitetski udžbenik. Nosilac je brojnih ratnih i mirnodopskih odlikovanja, uključujući Medalju i Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod, Orden rada sa crvenom zastavom i Orden Republike sa zlatnim vencem.
Objavio je više od 400 naučnih radova na domaćim i stranim jezicima, kao i veliki broj udžbenika i knjiga koje su imale više izdanja, među kojima se izdvajaju "Razvoj ekonomske misli", "Ekonomske doktrine", "Savremena ekonomska analiza", "Proizvodnja, zaposlenost i stabilizacija" i "Ekonomska cena obrazovanja".
BONUS VIDEO:
(MONDO)