Jedna od novina u Predlogu zakona o ministarstvima, koji će poslanici Skupštine Srbije razmatrati na sutrašnjoj vanrednoj sednici, predviđa da Ministarstvo za infrastrukturu obavlja poslove koji se odnose na uređenje i izgradnju saobraćajne infrastrukture, dok će Ministarstvo životne sredine biti nadležno za poslove prostornog planiranja i građevinarstva.

Komentarišući medijske navode o izdvajanju ta dva sektora, potpredsednik socijalista Milutin Mrkonjić je u subotu u izjavi Tanjugu ocenio da on kao ministar za infrastruktu u tom slučaju ne bi mogao da realizuje projekte koje je zacrtao.

Mrkonjić je tada najavio da neće ući u novu Vladu Srbije ukoliko ne dobije da vodi kompletno Ministarstvo za infrastrukturu.

On je, međutim, u nedelju preformulisao prvobitnu izjavu i rekao da njegovo učešće kao ministra infrastrukture u novoj Vladi Srbije jedino vidi u ukoliko sva ostala ministarstva, a pre svega Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje, rade na privlačenju fondova EU bez kojih nema izgradnje i razvoja Srbije.

"Na čelu tog ministarstva (životna sredina i prostorno planiranje) mora da bude čovek koji zna da razgovara sa Evropom. Na čelu svih javnih preduzeća moraju da budu ljudi koji nisu ni iz jedne stranke nego su iskusni i stručni i koji razumeju našu zajedničku viziju", kazao je Mrkonjić Tanjugu.

On smatra da jedini način da se realizuju projekti koji su neophodni za modernizaciju i ekonomsko jačanje Srbije a to su, kako je rekao, koridor 10 - put i pruga i koridor 7 - reka Dunav, jeste da se u budućoj Vladi uspostavi "perfektna saradnja između ministarstava infrastrukture i životne sredine i prostorno planiranje, kao i javnih preduzeća koji se bave izgradnjom i razvojem".

"Siguran sam da ako na ovakav način budemo sarađivali Srbija će biti jedno veliko gradilište", poručio je Mrkonjić.

Precizirajući nadležnosti svakog od 24 resora, koliko treba da ima nova vlada, zakonski predlog koji su parlamentu uputila 122 poslanika vladajuće većine predviđa da Ministarstvo za infrastrukturu obavlja poslove državne uprave u oblasti železničkog, drumskog, vodnog i vazdušnog saobraćaja.

Ti poslovi odnose se na uređenje i obezbeđenje saobraćajnog sistema, realizaciju projekata izgradnje saobraćajne infrastrukture, unutrašnji i međunarodni prevoz i intermodalni transport.

To ministarstvo bi, takođe, obuhvatilo i uređenje i bezbednost tehničko-tehnološkog sistema saobraćaja, obligacione i svojinskopravne odnose, inspekcijski nadzor, izuzev inspekcijskog nadzora u oblasti vazdušnog saobraćaja.

U njegov delokrug rada spada i strategija razvoja saobraćaja, planovi razvoja i planovi vezani za organizaciju saobraćajnog sistema i organizaciju prevoza, izdavanje upotrebne dozvole za saobraćajni objekat i infrastrukturu.

Ovaj resor bio bi zadužen i za organizovanje finansijske i tehničke kontrole, međunarodne poslove u oblasti saobraćaja, mere za podsticanje istraživanja i razvoja u oblasti saobraćaja.

Dosadašnje Ministarstvo životne sredine, prema novom zakonu, obuhvatilo bi i prostorno planiranje i urbanizam, što znaci i utvrđivanje uslova za izgradnju objekata.

Tom resoru pripalo bi uređivanje stambenih odnosa i stambenog poslovanja, građevinarstvo, građevinsko zemljište, komunalna infrastruktura i komunalne delatnosti.

To ministarstvo bi obavljalo poslove inženjerske geodezije, inspekcijski nadzor u oblasti urbanizma, građevina i komunalne infrastrukture.

Pored toga, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja obavljaće poslove koji se odnose na izradu bilansa rezervi podzemnih voda, geološka istraživanja i celokupnog sistema zaštite životne sredine.

(Tanjug)