Udruženja koja traže svoje kidnapovane i nestale na prostoru bivše Jugoslavije apelovala su u subotu na sve vlade u regionu da se ubrza proces traženja, ekshumacija i identifikacija nestalih osoba.
Udruženja koja traže svoje kidnapovane i nestale na prostoru bivše Jugoslavije apelovala su u subotu na sve vlade u regionu da se ubrza proces traženja, ekshumacija i identifikacija nestalih osoba.
Na prostoru bivše Jugoslavije registrovano je oko 17.000 nestalih, od čega je jedna trećina Srba.
"Od predstavnika vlasti tražićemo da maksimalno podrže ovaj proces logistički, moralno i materijalno i da se utvrdi strategija rešavanja ovog pitanja", rekla je predsednica Saveza udruženja porodica nestalih i na prostoru bivše Jugoslavije Milijana Bojić na konferenciji za novinare, posle okruglog stola "Traženje nestalih lica i prava njihovih porodica".
"Ono što tražimo od vlada u regionu jeste da potpišu sporazume o specijalnim vezama i da kao važno pitanje u svojim razgovorima postave i pitanje traženja nestalih", naglasila je Bojićeva.
Kao zaključke sa okruglog stola, Bojićeva je istakla da je važno rešiti i problem izmeštenih grobnica, i da će Udruženje od tužilaštava tražiti da pokrenu krivične prijave protiv nepoznatih izvršilaca, da nastave traganje i pronađu one koji su izmestili grobnice.
Ona je ukazala da je to "veliki problem, jer nemamo mogućnosti da uzmemo koštani uzorak sa tih tela i pitanje da li ćemo ikada uspeti da ih identifikujemo".
Bojićeva je rekla da među Srbima vlada opšte nezadovoljstvo zbog toga što u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji ima mnogo ekshumiranih ljudi koji godinama čekaju na identifikaciju, zbog čega porodice ne mogu da ih sahrane.
Na Kosovu i Metohiji ima oko 450 ekshumiranih neidentifikovanih tela, u BiH oko 5,500 i još oko 400 u Hrvatskoj.
Sekretar Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih na Kosovu i Metohiji Olgica Božanić ukazala je na činjenicu da su mnoge identifikacija koje su radili predstavnici međunarodne zajednice u pokrajini nakon 1999. godine loše obavljene.
Kao posledica toga, prema njenim rečima, dešava se da mnoge porodice posle više godina saznaju da su sahranili nepoznate ljude, a ne njihove najbliže.
Bojićeva je istakla pitanje usaglašavanja spiskova nestalih osoba, pošto se spiskovi vode na raznim mestima.
Prema njenim rečima, mora se rešiti problem dolaska do uzoraka krvi od porodica koje to nisu dale, a jedan od značajnih problema je i dolazak do informacija o grobnicama.
Ona je kazala da će od predstavnika vlasti tražiti da udruženjima porodica nestalih reši status, kako bi mogle adekvatno da se bore za prava svojih članova, od kojih je veći deo izbeglo stanovništvo koje nema rešena osnovna egzistencijalna pitanja, tako da je "proces traženja dodatno težak kada se svi bore da prežive".
Predstavnici porodica nestalih i kidnapovanih izrazili su nezadovoljstvo odnosom Haškog tribunala prema srpskim žrtvama u ratovima na prostoru bivše SFRJ od 1990. godine.
Na konferenciji za novinare je ukazano na činjenicu da su Srbi osuđeni za ratne zločine po komandnoj odgovornosti pred Haškim tribunalom dobijali i po 40 godina zatvora dok su bošnjački i albanski ratni lideri Naser Orić i Ramuš Haradinaj oslobođeni.
(agencije/MONDO)
Na prostoru bivše Jugoslavije registrovano je oko 17.000 nestalih, od čega je jedna trećina Srba.
"Od predstavnika vlasti tražićemo da maksimalno podrže ovaj proces logistički, moralno i materijalno i da se utvrdi strategija rešavanja ovog pitanja", rekla je predsednica Saveza udruženja porodica nestalih i na prostoru bivše Jugoslavije Milijana Bojić na konferenciji za novinare, posle okruglog stola "Traženje nestalih lica i prava njihovih porodica".
"Ono što tražimo od vlada u regionu jeste da potpišu sporazume o specijalnim vezama i da kao važno pitanje u svojim razgovorima postave i pitanje traženja nestalih", naglasila je Bojićeva.
Kao zaključke sa okruglog stola, Bojićeva je istakla da je važno rešiti i problem izmeštenih grobnica, i da će Udruženje od tužilaštava tražiti da pokrenu krivične prijave protiv nepoznatih izvršilaca, da nastave traganje i pronađu one koji su izmestili grobnice.
Ona je ukazala da je to "veliki problem, jer nemamo mogućnosti da uzmemo koštani uzorak sa tih tela i pitanje da li ćemo ikada uspeti da ih identifikujemo".
Bojićeva je rekla da među Srbima vlada opšte nezadovoljstvo zbog toga što u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji ima mnogo ekshumiranih ljudi koji godinama čekaju na identifikaciju, zbog čega porodice ne mogu da ih sahrane.
Na Kosovu i Metohiji ima oko 450 ekshumiranih neidentifikovanih tela, u BiH oko 5,500 i još oko 400 u Hrvatskoj.
Sekretar Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih na Kosovu i Metohiji Olgica Božanić ukazala je na činjenicu da su mnoge identifikacija koje su radili predstavnici međunarodne zajednice u pokrajini nakon 1999. godine loše obavljene.
Kao posledica toga, prema njenim rečima, dešava se da mnoge porodice posle više godina saznaju da su sahranili nepoznate ljude, a ne njihove najbliže.
Bojićeva je istakla pitanje usaglašavanja spiskova nestalih osoba, pošto se spiskovi vode na raznim mestima.
Prema njenim rečima, mora se rešiti problem dolaska do uzoraka krvi od porodica koje to nisu dale, a jedan od značajnih problema je i dolazak do informacija o grobnicama.
Ona je kazala da će od predstavnika vlasti tražiti da udruženjima porodica nestalih reši status, kako bi mogle adekvatno da se bore za prava svojih članova, od kojih je veći deo izbeglo stanovništvo koje nema rešena osnovna egzistencijalna pitanja, tako da je "proces traženja dodatno težak kada se svi bore da prežive".
Predstavnici porodica nestalih i kidnapovanih izrazili su nezadovoljstvo odnosom Haškog tribunala prema srpskim žrtvama u ratovima na prostoru bivše SFRJ od 1990. godine.
Na konferenciji za novinare je ukazano na činjenicu da su Srbi osuđeni za ratne zločine po komandnoj odgovornosti pred Haškim tribunalom dobijali i po 40 godina zatvora dok su bošnjački i albanski ratni lideri Naser Orić i Ramuš Haradinaj oslobođeni.
(agencije/MONDO)
