
Nakon hapšenja Radovana Karadžića i sastanka Saveta ministara Evropske unije održanog juče, Srbija se našla na korak od zelenog svetla za primenu Privremenog sporazuma, odnosno korišćenja trgovinskih povlastica iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Za konačnu odluku čaka se još na pozitivno mišljenje glavnog haškog tužioca Serža Bramerca, a ne zna se kada će i na koji način on ministre EU obavestiti o svojim stavovima.
Pozitivna odluka o tome mogla bi da bude doneta već naredne srede, 30. jula, kada se sastaju ambasadori zemalja članica Evropske unije, ukoliko im u međuvremenu stigne pozitivno mišljenje Bramerca.
Davanju "zelenog svetla" za primenu Privremenog sporazuma sa Srbijom naklonjena je velika većina ministara inostranih poslova Evropske unije, kao i visoki predstavnik Havijer Solana i evropski komesar Oli Ren.
Srbija je potpisala SSP i prateći Privremeni sporazum 29. aprila u Luksemburgu, ali je - kao plod kompromisa unutar EU zbog stava Holandije i Belgije - ratifikacija SSP i primena Privremenog sporazuma, koji pokriva sva trgovinska pitanja iz SSP, bila uslovljena punom saradnjom Beograda s Haškim tribunalom.
Brisel je tom pirlikom odlučio da je za primenu Privremenog sporazuma potrebna nova odluka članica EU, na osnovu pozitivnog mišljenja iz Haga.
Na jučerašnjem sastanku u Briselu, Savet ministara EU nije doneo takvu odluku, pre svega iz proceduralnih razloga, ali i zbog stava zemalja poput Holandije koje smatraju da ne treba žuriti sa zelenim svetlom.
Dok se evropski komesar za proširenje Ren, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Solana, te većina članica zalažu za početak primene Privremenog sporazuma, Holandija smatra da se mora sačekati s neophodnom procedurom.
Tako je holandski ministar za evropska pitanja Frank Timermans izjavio da bi najpre trebalo sačekati izručenje Karadžića, pa izveštaj glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca.
S obzirom na to da je sledeći sastanak šefova diplomatije EU predviđen tek za početak septembra - zbog avgustovske letnje pauze - odluka je “spuštena” na nivo ambasadora EU.
Ambasadori EU se redovno sastaju sredom, te je više nego izvesno da će - zbog stava Holandije - o temi Srbije moći da razgovaraju tek na narednom, a ujedno i poslednjem sastanku koji je zakazan za 30. jul.
Izvesno je, međutim, da će hapšenje Karadžića u svakom slučaju dovesti - sada ili za mesec i po dana -do deblokiranja Privremenog sporazuma, jer jer pritisak evropskih institucija, ali i većine država previše veliki da bi protivnici mogli da odbrane svoj skeptičan stav.
Privremeni sporazum omogućuje slobodan pristup tržištima EU za gotovo svu robu iz Srbije, koja će zauzvrat postepeno otvarati svoje tržište za proizvode i usluge iz EU.
Uz to, Srbija će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo u brojnim oblastima poput tržišne konkurencije, intelektualnog vlasništva, investicija, javnih nabavki i zaštite ličnih podataka.
Za Srbiju je brzo dobijanje zelenog svetla za primenu Privremenog sporazuma posebno značajno zbog ambicioznog plana da do kraja 2008. godine ili u prvoj polovini 2009. godine dobije status kandidata za člantvo u EU.
Da bi taj status zaista i dobila, Srbija mora najpre da dokaže da pravilno primenjuje Privremeni sporazum.
Za konačnu odluku čaka se još na pozitivno mišljenje glavnog haškog tužioca Serža Bramerca, a ne zna se kada će i na koji način on ministre EU obavestiti o svojim stavovima.
Pozitivna odluka o tome mogla bi da bude doneta već naredne srede, 30. jula, kada se sastaju ambasadori zemalja članica Evropske unije, ukoliko im u međuvremenu stigne pozitivno mišljenje Bramerca.
Davanju "zelenog svetla" za primenu Privremenog sporazuma sa Srbijom naklonjena je velika većina ministara inostranih poslova Evropske unije, kao i visoki predstavnik Havijer Solana i evropski komesar Oli Ren.
Srbija je potpisala SSP i prateći Privremeni sporazum 29. aprila u Luksemburgu, ali je - kao plod kompromisa unutar EU zbog stava Holandije i Belgije - ratifikacija SSP i primena Privremenog sporazuma, koji pokriva sva trgovinska pitanja iz SSP, bila uslovljena punom saradnjom Beograda s Haškim tribunalom.
Brisel je tom pirlikom odlučio da je za primenu Privremenog sporazuma potrebna nova odluka članica EU, na osnovu pozitivnog mišljenja iz Haga.
Na jučerašnjem sastanku u Briselu, Savet ministara EU nije doneo takvu odluku, pre svega iz proceduralnih razloga, ali i zbog stava zemalja poput Holandije koje smatraju da ne treba žuriti sa zelenim svetlom.
Dok se evropski komesar za proširenje Ren, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Solana, te većina članica zalažu za početak primene Privremenog sporazuma, Holandija smatra da se mora sačekati s neophodnom procedurom.
Tako je holandski ministar za evropska pitanja Frank Timermans izjavio da bi najpre trebalo sačekati izručenje Karadžića, pa izveštaj glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca.
S obzirom na to da je sledeći sastanak šefova diplomatije EU predviđen tek za početak septembra - zbog avgustovske letnje pauze - odluka je “spuštena” na nivo ambasadora EU.
Ambasadori EU se redovno sastaju sredom, te je više nego izvesno da će - zbog stava Holandije - o temi Srbije moći da razgovaraju tek na narednom, a ujedno i poslednjem sastanku koji je zakazan za 30. jul.
Izvesno je, međutim, da će hapšenje Karadžića u svakom slučaju dovesti - sada ili za mesec i po dana -do deblokiranja Privremenog sporazuma, jer jer pritisak evropskih institucija, ali i većine država previše veliki da bi protivnici mogli da odbrane svoj skeptičan stav.
Privremeni sporazum omogućuje slobodan pristup tržištima EU za gotovo svu robu iz Srbije, koja će zauzvrat postepeno otvarati svoje tržište za proizvode i usluge iz EU.
Uz to, Srbija će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo u brojnim oblastima poput tržišne konkurencije, intelektualnog vlasništva, investicija, javnih nabavki i zaštite ličnih podataka.
Za Srbiju je brzo dobijanje zelenog svetla za primenu Privremenog sporazuma posebno značajno zbog ambicioznog plana da do kraja 2008. godine ili u prvoj polovini 2009. godine dobije status kandidata za člantvo u EU.
Da bi taj status zaista i dobila, Srbija mora najpre da dokaže da pravilno primenjuje Privremeni sporazum.
Čeka se procena Bramerca
Portparol glavnog haškog tužioca Olga Kavran nije mogla da precizira kada i kako će se ministri EU obavestiti o mišljenju Serža Bramerca o saradnji Srbije sa Haškim tribunalom.
"Tužilac podnosi svoje izveštaje Savetu bezbednosti, a sledeći izveštaj je u decembru. Što se Evropske unije tiče, Bramerc je u redovnoj komunikaciji sa zvaničnicima Evropske unije koji se bave ovim pitanjima, pitanjima saradnje država sa Tribunalom", rekla je Kavran na pitanje kada se može očekivati Bramercovo mišljenje potrebno za odluku EU da odblokira primenu Privremenog sporazuma sa Srbijom o korišćenju trgovinskih povlastica.
Kavran je podsetila da je glavni tužilac čestitao Beogradu na hapšenju Radovana Karadžića, ali da u ovom trenutku još nema kompletnu analizu.
" Bramerc je čestitao vlastima u Beogradu, a posebno Savetu za nacionalnu bezbednost i akcionom timu za praćenje begunaca i Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, na postignutoj prekretnici, kako je nazvao, u saradnji sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju", rekla je Kavran u telefonskoj izjavi Tanjugu.
To, prema njenim rečima ne znači da je on napravio kompletnu analizu.
"On je naprosto pozdravio ovo što se dogodilo i nazvao to jednim visoko značajnim korakom. Međutim, kompletna analiza bi uključivala analizu i drugih elemenata saradnje a on se u ovom trenutku time ne bavi", rekla je Bramercova predstavnica za štampu.
(Tanjug/MONDO)
"Tužilac podnosi svoje izveštaje Savetu bezbednosti, a sledeći izveštaj je u decembru. Što se Evropske unije tiče, Bramerc je u redovnoj komunikaciji sa zvaničnicima Evropske unije koji se bave ovim pitanjima, pitanjima saradnje država sa Tribunalom", rekla je Kavran na pitanje kada se može očekivati Bramercovo mišljenje potrebno za odluku EU da odblokira primenu Privremenog sporazuma sa Srbijom o korišćenju trgovinskih povlastica.
Kavran je podsetila da je glavni tužilac čestitao Beogradu na hapšenju Radovana Karadžića, ali da u ovom trenutku još nema kompletnu analizu.
" Bramerc je čestitao vlastima u Beogradu, a posebno Savetu za nacionalnu bezbednost i akcionom timu za praćenje begunaca i Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, na postignutoj prekretnici, kako je nazvao, u saradnji sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju", rekla je Kavran u telefonskoj izjavi Tanjugu.
To, prema njenim rečima ne znači da je on napravio kompletnu analizu.
"On je naprosto pozdravio ovo što se dogodilo i nazvao to jednim visoko značajnim korakom. Međutim, kompletna analiza bi uključivala analizu i drugih elemenata saradnje a on se u ovom trenutku time ne bavi", rekla je Bramercova predstavnica za štampu.
(Tanjug/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.