
U Prištini je konstituisan "Savet za bezbednost Kosova", na sastanku kome su prisustvovali predstavnici najviših kosovskih privremenih institucija.
Konstitutivnoj sednici Saveta su, pored predsednika i premijera Fatmira Sejdiua i Hašima Tačija, prisustvovali i predstavnici Euleksa i jedan broj diplomatskih predstavnika akreditovanih na Kosovu i Metohiji.
Sejdiu, koji predsedava Savetu samo u vanrednim situacijama, izjavio je da ne bi želeo da se bilo kada dogodi da on bude prinuđen da vodi ovo telo.
Tači je rekao da je ovo institucija od životnog značaja za Kosovo, da će delovati na celoj teritoriji zemlje, u cilju ostvarenja bezbednosti Kosova, glabalno i koordinisano s međunarodnim prijateljima.
U međuvremenu, nastavlja se formiranje Bezbednosnih snaga Kosova (BSK). Zamenin ministra tih snaga Bedžet Brajšori izjavio je ranije danas da su se do sada za BSK prijavila 92 pripadnika nacionalnih manjina, među kojima su i šestorica Srba.
Brajšori je u Medija centru u Čagalvici pozvao Srbe da se uključe u BSK koje će, kako je rekao, u prvoj fazi - od pet godina predstavljati odbrambene snage zadužene za poslove koje policija ne moze da obavlja.
Brajšori nije želeo da precizira da li će nakon isteka pet godina BSK prerasti u vojsku Kosova.
Zamenik ministra je podsetio da će od 3.300 aktivnih i rezervnihi pripadnika BSK 1.400 biti iz sad već rasformiranog Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK), a ostali iz civlinog društva.
Prema njegovim rečima, pripadnici BSK treba da budu raspoređeni na celoj teritoriji Kosova uključujući i sever gde pretežno žive Srbi. Dodao je da mobilne ekipe Kfora u tom delu Kosova rade na njihovom regrutovanju.
Bivši genreral-major JNA Ramadan Ćehaja, koji je na čelu kosovskog Instituta za bezbednost, smatra da demokratska država Kosovo mora da ima svoju vojsku i da je potrebno da se donese odluka o jačanju domaćih bezbednosnih snaga jer će krajem godine početi znatno smanjenje broja međunarodnih vojnika na Kosovu.
Ćehaja je rekao da smatra da je bilo grešaka prilikom regrutacije pripadnika KZK i da je napravljena velika nepravda prema nekim pripadnicima OVK pa posle i KZK koji nisu primljeni u BSK iako su dali veliki doprinos u stvaranju nove države.
Ocenio je da ne preti opasnost od eventualne pobune bivših pripadnika KZK koji nisu primljeni u BSK i da bi radikalizacija njihovih protesta doprinela pogoršanju bezbednosne situacije.
Šef poslaničke grupe Samostalne liberalne stranke u Skupštini Kosova Bojan Stojanović izrazio je dilemu da li Srbi treba da učestvuju u radu BSK i preneo stav te stranke da Srbi o o om pitanju treba da postignu konsenzus.
Stojanović je rekao da je SLS, koja aktivno učestvuje u radu Vlade i Skupštine Kosova, do sada uputila mnogo primedbi na način formiranja BSK i da nijedna nije uvažena.
(Beta)
Konstitutivnoj sednici Saveta su, pored predsednika i premijera Fatmira Sejdiua i Hašima Tačija, prisustvovali i predstavnici Euleksa i jedan broj diplomatskih predstavnika akreditovanih na Kosovu i Metohiji.
Sejdiu, koji predsedava Savetu samo u vanrednim situacijama, izjavio je da ne bi želeo da se bilo kada dogodi da on bude prinuđen da vodi ovo telo.
Tači je rekao da je ovo institucija od životnog značaja za Kosovo, da će delovati na celoj teritoriji zemlje, u cilju ostvarenja bezbednosti Kosova, glabalno i koordinisano s međunarodnim prijateljima.
U međuvremenu, nastavlja se formiranje Bezbednosnih snaga Kosova (BSK). Zamenin ministra tih snaga Bedžet Brajšori izjavio je ranije danas da su se do sada za BSK prijavila 92 pripadnika nacionalnih manjina, među kojima su i šestorica Srba.
Brajšori je u Medija centru u Čagalvici pozvao Srbe da se uključe u BSK koje će, kako je rekao, u prvoj fazi - od pet godina predstavljati odbrambene snage zadužene za poslove koje policija ne moze da obavlja.
Brajšori nije želeo da precizira da li će nakon isteka pet godina BSK prerasti u vojsku Kosova.
Zamenik ministra je podsetio da će od 3.300 aktivnih i rezervnihi pripadnika BSK 1.400 biti iz sad već rasformiranog Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK), a ostali iz civlinog društva.
Prema njegovim rečima, pripadnici BSK treba da budu raspoređeni na celoj teritoriji Kosova uključujući i sever gde pretežno žive Srbi. Dodao je da mobilne ekipe Kfora u tom delu Kosova rade na njihovom regrutovanju.
Bivši genreral-major JNA Ramadan Ćehaja, koji je na čelu kosovskog Instituta za bezbednost, smatra da demokratska država Kosovo mora da ima svoju vojsku i da je potrebno da se donese odluka o jačanju domaćih bezbednosnih snaga jer će krajem godine početi znatno smanjenje broja međunarodnih vojnika na Kosovu.
Ćehaja je rekao da smatra da je bilo grešaka prilikom regrutacije pripadnika KZK i da je napravljena velika nepravda prema nekim pripadnicima OVK pa posle i KZK koji nisu primljeni u BSK iako su dali veliki doprinos u stvaranju nove države.
Ocenio je da ne preti opasnost od eventualne pobune bivših pripadnika KZK koji nisu primljeni u BSK i da bi radikalizacija njihovih protesta doprinela pogoršanju bezbednosne situacije.
Šef poslaničke grupe Samostalne liberalne stranke u Skupštini Kosova Bojan Stojanović izrazio je dilemu da li Srbi treba da učestvuju u radu BSK i preneo stav te stranke da Srbi o o om pitanju treba da postignu konsenzus.
Stojanović je rekao da je SLS, koja aktivno učestvuje u radu Vlade i Skupštine Kosova, do sada uputila mnogo primedbi na način formiranja BSK i da nijedna nije uvažena.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.